Obnova zgrada stradalih u potresu, sukladno Zakonu o obnovi i Programu mjera obnove provodi se temeljem odluka Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine koje se zatim prosljeđuju Fondu za obnovu i Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje kao provedbenim tijelima za obnovu, rekli su nam u Ministarstvu.
Ministarstvo je dosad zaprimilo ukupno 12.438 zahtjeva za obnovu ili uklanjanje građevina, gradnju zamjenskih kuća, dodjelu novčane pomoći ili oslobođenje od financijske obveze vlasnika. Dosad je doneseno 360 odluka o obnovi od toga 78 za područje Sisačko-moslavačke županije. Ovdje se može pogledati detaljno izvješće.
Na području Sisačko-moslavačke županije zaprimljeno je ukupno 9.052 zahtjeva.
Posao Stožera civilne zaštite
Aktivnosti na područjima pogođenim potresom na kojima je proglašena katastrofa provodi Stožer civilne zaštite i o tome redovno daje izvješća.
Na područjima na kojima je proglašena katastrofa temeljem odluka Stožera civilne zaštite je uklonjeno 245 objekata koji su prijetili sigurnosti a u tijeku je uklanjanje na još 28 lokacija. Riječ je objektima koji predstavljaju opasnost po život i zdravlje ljudi.
Pravo na povrat novca
Građani koji su samostalno prionuli hitno sanirati štete na krovištima, dimnjacima, zabatima, dizalima i stubištima imaju pravo na povrat novca. Da bi se ostvarilo pravo na povrat novca valja:
- angažirati ovlaštenog inženjera koji će načiniti elaborat popravka
- angažirati izvođača radova
- angažirati ovlaštenoga građevinskog inženjera, odnosno ovlaštenog inženjera strojarstva (bojler, plinske instalacije)
- čuvati originalne račune.
Zahtjev ispunjen na OBRASCU 5 predaje vlasnik, suvlasnik, predstavnik suvlasnika, odnosno upravitelj višestambene ili poslovne zgrade. Rok za predaju zahtjeva je 31. prosinca 2021. godine.
Obnova kuća sa zelenim oznakama
Istovremeno, od 3. svibnja 2021. godine Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje započeo je sa radovima na Banovini. Prve aktivnosti odnose se na popravak nekonstruktivnih elemenata na području proglašenom katastrofom za koji je zaprimljeno više od 5 tisuća zahtjeva za prioritetni popravak obiteljskih kuća u 29 jedinica lokalne samouprave. Primarno se radi o oštećenjima dimnjaka i zabatnih zidova na kućama sa zelenim oznakama u kojima žive njihovi vlasnici te je cilj da se kuće osposobe za stanovanje prije slijedeće sezone grijanja.
Zahtjevi za obnovu
Nadalje, prema podacima Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo (https://www.hcpi.hr/),na području tri pogođene županije ukupno je dosad zaprimljena 41.351 prijava štete, a pregledan je 39.351 objekt (95,16%). Od ukupnog broja pregledanih, u kategoriji objekata s crvenom naljepnicom (trenutačno neupotrebljivo) je 4.778 objekata, sa žutom naljepnicom (privremeno neupotrebljivo) su 8.502 objekta i sa zelenom naljepnicom (upotrebljivo s preporukom i upotrebljivo) je 26.071 objekt.
Kako bi građanima maksimalno olakšali dostupnost informacija o obnovi otvoreni su dislocirani uredi Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u Glini, Petrinji, Sisku, Hrvatskoj Kostajnici i Lekeniku, a manja naselja do 1. lipnja 2021. godine obilazila su i dva mobilna tima Ministarstva. I dalje su aktivni dislocirani uredi Ministarstva u Sisku, Glini i Petrinji.
U Petrinji je 9. lipnja 2021. otvoren međuresorni Ured za obnovu gdje su građanima na raspolaganju službenici svih tijela koji sudjeluju u postupku obnove (Ministarstva, Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanja, Fonda za obnovu i Ministarstva poljoprivrede).
Zahtjevi za obnovu mogu se predavati u dislociranim uredima Ministarstva ali i putem aplikacije eObnova (https://www.gov.hr/hr/eobnova/42) pri čemu su građani oslobođeni prikupljanja dokumentacije kojom već raspolažu tijela javne uprave.
Informacije o zahtjevima za obnovu mogu se dobiti svakodnevno na telefon 01/3782 117 te putem e-pošte: potres@mpgi.hr
Vodič za obnovu
Ministarstvo je izradilo i poseban Vodič za obnovu građevina nakon potresa te informativne letke u kojima su navedena sva prava koja građani imaju ovisno o oštećenju objekta kojeg su im odredili statičari, a opisan je i način na koji to mogu ostvariti. Vodič i informativne letke prilažemo ovom odgovoru a u slučaju dodatnih pitanja i pojašnjenja stojimo na raspolaganju.
Financiranje obnove
Štete izazvane potresima su ogromne, radi se o 86 milijardi kuna za područje grada Zagreba i okolice, te 41,6 milijardi kuna za Banovinu, što je oko 128 milijardi kuna. Sredstva za obnovu osiguravaju se u Državnom proračunu i proračunima pogođenih županija no za područje Banovine očekujemo i skoro odobrenje sredstava iz Fonda solidarnosti EU, kao i iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021-2026, ističe Ministarstvo za Narod.hr.
Naime, sastavni dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2023. (NPOO) je poglavlje o financiranju obnove zgrada oštećenih u potresu s energetskom obnovom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske, Zagrebačke, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije:
Općenito, NPOO sadrži prijedloge projekata u šest područja, ukupne vrijednosti 47,5 milijardi kuna pri čemu se 5,9 milijardi kuna odnosi na inicijativu obnove zgrada. Ovom inicijativom predviđena je, kroz šest reformskih mjera i četiri investicije, obnova zgrada s poboljšicama (eng. build-back-better), kako bi se njenom komplementarnom primjenom uz sredstva FSEU-a omogućila obnova zgrada koja uključuje i protupotresno ojačanje te povećanje energetske učinkovitosti zgrada.
* Tekst je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije
Tekst se nastavlja ispod oglasa
