Obračun s ‘ustašama’: Tko su ljudi čije će ulice Tomašević preimenovati

Ekstremno lijeva stranka Možemo i gradonačelnik Tomislav Tomašević najavili su preimenovanja tzv. “ustaških ulica” u Zagrebu. Četiri ulice u gradu dobit će nova imena. Preimenovat će se ulice Vladimira Arka, Ivana Šarića, Filipa Lukasa i Antuna Bonifačića. Podsjećamo tko su bili oni.

Ulica Vladimira Arka preimenovat će se u Ulicu Srećka Lipohara, hrvatskog branitelja, Ulica Ivana Šarića u Ulicu Josipa Kuže, nogometaša i trenera, Ulica Filipa Lukasa u Ulicu Nade Iveljić, književnice, i Ulica Antuna Bonifačića u Ulicu Sidonije Erdődy Rubido, operne pjevačice. odluku je usvojio Odbor za imenovanja naselja ulica i trgova sa samo jednim glasom protiv, onim Zlatka Hasanbegovića.

>Tomašević se obračunava s ‘ustaškim ulicama’; Hasanbegović protiv preimenovanja

Vladimir Arko

Vladimir Arko bio je jedan od najutjecajnijih hrvatskih poduzetnika prve polovice dvadesetog stoljeća. Bio je i jedan od osnivača Zagrebačke burze, predsjednik Zagrebačke industrijske komore te društveno angažiran poduzetnik.

Bio je blizak s jugoslavenskim idejnim krugovima. Prije Drugog svjetskog rata nije bio hrvatski nacionalist, pripadao je Demokratskoj stranci Svetozara Pribićevića, a nakon uvođenja šestosiječanjskog režima 1929., Jugoslavenskoj nacionalnoj stranci. Poslije je postao HSS-ovac.

>Dvostruki kriteriji: Ulice se ne smiju zvati po publicistima iz vremena NDH, a što je s komunistima?

Njegova jedina veza s vlastima NDH bila je ta što je svojim proizvodima opskrbljivao vojsku. Preminuo je pod nerazjašnjenim okolnostima 6. lipnja 1945. Naime, nakon ulaska partizana u Zagreb i preuzimanja vlasti, optužen je za suradnju s ‘okupatorom’. Prema nekim izvorima, u trenutku uhićenja u svojoj je tvornici ispio cijankalij tako da se njegova smrt službeno vodi kao samoubojstvo.

Ivan Šarić

Na listi je Ivan Evanđelist Šarić. Bio je Vrhbosanski nadbiskup. Rođen je 1871. u župi Dolac kod Travnika. Bio je nasljednik velikog Vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera.

Godine 1945. nadbiskup Šarić je pred komunistima sklonjen iz Sarajeva u Zagreb, a onda u Austriju, da bi 1948. završio u Madridu gdje je i umro. Po njegovoj želji tijelo mu je preneseno 1997. u voljenu Vrhbosansku nadbiskupiju u Sarajevo.

>Skandalozan tekst u Pupovčevim Novostima: ‘Nadbiskup Šarić škropio je ‘srbosjeke’ i noževe za klanje djece’

U vrijeme rata preveo je Sveto Pismo na hrvatski jezik, kapitalno djelo koje je imalo povijesni značaj za Crkvu u Hrvata i hrvatski narod. Zbog njegove ljubavi prema Evanđelju i Svetom Pismu često ga se naziva i Ivan Evanđelista Šarić.

Filip Lukas

Filip Lukas jedan je od najutjecajnijih hrvatskih znanstvenika svoga vremena. Često ga se uspoređuje sa znanstvenicima poput Milana Šufflaya i Ive Pilara. U svom je djelovanju posebno naglašavao zapadnoeuropski karakter hrvatske kulture, dok nam njegova ostavština predstavlja jasno definiranu hrvatsku političku misao.

Bio najdugovječniji predsjednik Matice hrvatske od 1928. do 1945., zemljopisac, povjesničar, teolog, profesor na gimnaziji u Sušaku i na Trgovačkoj akademiji u Zagrebu. Bio je i ravnatelj Trgovačke akademije u Rijeci, docent za ekonomsku geografiju na Visokoj tehničkoj školi u Zagrebu. Kad je 1920. u Zagrebu osnovana Visoka komercijalna Škola (današnji Ekonomski fakultet), Lukas je postao njezinim redovitim profesorom. Tri puta bio je i dekan te visokoškolske ustanove. Autor je mnogih znanstvenih i stručnih radova te suautor atlasa. Za znanost je posebno važan, jer je pisao i o geopolitici, koja se tada profilirala kao nova znanstvena disciplina.

>UiO i Matica hrvatska izborili su reviziju presude Filipu Lukas

u, čiju ulicu u Zagrebu Tomašević želi preimenovati

Osuđen je na smrtnu kaznu u studenom 1945. godine. To je izbjegao emigriravši iz Hrvatske u Austriju pred masovnim zločinima partizana. Umro je u Rimu 1958. godine.

Županijski sud u Zagrebu objavio je 20. srpnja 2017. potpunu reviziju presude kojom je od komunističkih vlasti na smrt bio osuđen Filip Lukas, intelektualac i dugogodišnji predsjednik Matice hrvatske. Taj zahtjev za rehabilitacijom Lukasa i poništenjem presude podnijela je udruga U ime obitelji u suradnji s ogrankom Matice hrvatske iz Vinkovaca.

Antun Bonifačić

Antun Bonifačić bio je hrvatski pjesnik, romanopisac i esejist. Završio studij kroatistike i romanistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

>Tko je zagrebački industrijalac Arko kojem Možemo, Goldstein i Klasić žele uzeti ulicu?

Od 1941. do 1945. bio je nadstojnik Odjela za kulturne veze pri Ministarstvu vanjskih poslova NDH. Godine 1945. otišao je u Rim, 1947. u Brazil, a 1954. u SAD. Uređivao je Hrvatsku reviju, a potom i mjesečnik Nezavisna država Hrvatska, piše Hrvatska enciklopedija.

Izvor: narod.hr