Očekuje se rast kamatnih stopa: Kako će to utjecati na džepove građana?

Iako je središnja američka banka FED već dva puta ove godine podignula referentnu kamatnu stopu, Europska središnja banka sličan će potez prvi put napraviti najvjerojatnije u srpnju. To bi se, nakon nekog vremena, prelilo i na kredite za građane i gospodarstvo. Najbolje će proći oni koji imaju fiksne kamatne stope, čulo se, među ostalim, na dvodnevnoj konferenciji Hrvatske udruge banaka, javlja HRT.

> Dr. sc. Njavro za Narod.hr: Europske države su u zajedničkom ekonomskom šoku, ali Hrvatska ne treba u sezonu ići u strahu

Kamatne će stope rasti

Kamatne će stope rasti, ali još se ne zna točno ni kada ni koliko. Čak 61 posto kredita ima fiksne kamatne stope pa se za njihove korisnike ništa neće promijeniti. Preostalih 39 posto kredita ima promjenjive kamatne stope, i zahvatit će ih budući rast.

– Dakle mi ne očekujemo da će to biti ekstremno velik porast, da će to biti porast koji većina građana može podnijet, naravno, ono što možemo preporučiti građanima da pogledaju koliki su im anuiteti, što se zapravo zbiva i da razgovaraju sa svojom bankom o fiksiranju kamatne stope na neko buduće razdoblje, 3 godine, pet godina, ili slično, žele li biti izvan tog rizika, direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović.

No kamate na javni dug, odnosno državne obveznice već su porasle, pa se Hrvatska ove godine zadužila bitno skuplje nego prije godinu dana.

– Prelijevanje prema gospodarstvu i građanima ipak je nešto sporije i malo koliko-toliko ublaženije. Koliki je tu sad efekt ovog prelijevanja to ćemo naravno još vidjeti. FED američki je predvodnik, već je ostvario određena povećanja i najavio druga, na razini Europske središnje banke još uvijek se o tome razgovara, kaže ministar financija Zdravko Marić.

Dio guvernera u Europskoj središnjoj banci zauzima se za brži i oštriji rast, od 0 cijelih 5 posto već u srpnju, dok su ostali za sporiji i blaži rast. Prelijevanje na Hrvatsku manje će se osjetiti zbog uvođenja eura.

– Zbog uvođenja eura, kao što smo i predvidjeli, očekuje se da taj udar na tržište kamatnih stopa u Hrvatskoj će biti neusporedivo manji nego što bi bio da Hrvatska ne ulazi u eurozonu. Hajdemo reći da onaj segment koji smo očekivali eventualnog pada kamatnih stopa se neće dogoditi nego će kamatne stope ostati na postojećoj razini, ističe predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman.

Rast kamatnih stopa trebao bi se osjetiti i na štednji, koja već godinama gotovo da i ne donosi nikakvu zaradu.