Očekuje se rast kamatnih stopa na kredite: Koga će to najprije zahvatiti?

Prema podatcima središnje banke, stambeni krediti lani su rasli po stopi od devet posto. Na kraju veljače ove godine od 142 milijarde kuna svih kredita, stambenih je bilo više od 68 milijardi. Prosječna kamatna stopa svih stambenih kredita u veljači je iznosila 3,08 posto.

S obzirom na to da cijene nekretnina rastu, a očekuje se i rast kamata, moglo bi doći do otežane otplate kredita s promjenjivim kamatama, osobito kod visoko zaduženih kućanstava, javlja HTV-ov Potrošački kod.

Svako treće kućanstvo ima neki kredit

U Hrvatskoj svako treće kućanstvo ima neki kredit – bankama smo dužni 141 milijardu kuna. Najveće financijsko opterećenje građanima su stambeni krediti, koje otplaćuju desetljećima.

Kamatne stope na kredite znatno su se smanjivale tijekom godina.

– Kamatne stope su trenutno na najnižoj razini u povijesti, daleko ispod kamatnih stopa koje bi bile ravnotežne, odnosno realne, koje bi jednako zadovoljile i stranu štednje i stranu kredita, komentira Damir Novotny, ekonomski analitičar.

Zdenku Adroviću, direktoru Hrvatske udruge banaka, čini se da je teško očekivati da će kamatna stopa biti ovako niska.

– Vjerojatno je pred nama razdoblje nešto većih kamatnih stopa, nadamo se ne i prevelikih, kaže.

Dok su kamatne stope i dalje niske, neki su odlučili iskoristiti priliku.

– Trenutačno nas u ovom trenutku klijenti najčešće traže da im refinanciramo stare kredite i najčešće dobivaju i do 40% manje kamatne stope nego prije samo par godina, a ista stvar događa se i onima koji sada uzimaju stambene kredite za nove nekretnine, kaže kreditni posrednik Hrvoje Travnikar.

Tko je najviše izložen riziku?

Riziku su najviše izloženi građani koji imaju kredite s promjenjivom kamatnom stopom. Hrvatska udruga banaka procjenjuje da je potrošača s kreditima s promjenjivom kamatnom stopom od 30 do 40%.

– I ti bi ljudi trebali sjesti i razgovarati sa svojim bankama u kojima imaju kredite na koji način će se zaštititi, poručuje Adrović iz Hrvatske udruge banaka.

Kretanje kamatnih stopa usko je povezano s inflacijom. U Americi je najveća u posljednja četiri desetljeća – gotovo 7 posto. U eurozoni je skočila na 7,5 posto.

– Ako ta situacija s nestašicom roba prije svega potraje, tada se može očekivati drugi val inflacije, koji je neusporedivo opasniji, i otvara se spirala rastuće inflacije. Kada se natječu cijene i plaće, tada reagiraju centralne banke, koje su odgovorne za makroekonomsku stabilnost, kaže Novotny.

– Američka središnja banka FED već je reagirala. U ovom je trenutku Američka centralna banka, ali i brojne srednjoeuropske centralne banke, započela proces dizanja referentnih kamatnih stopa, a pod tim je utjecajem i politika ECB-a, koja je za nas najrelevantnija, poručuje Alen Kovač, glavni ekonomist Erste banke.

Pa se sa strepnjom iščekuje koji će biti idući potezi Europske središnje banke.

– Ono što znamo zasad – da to neće biti prije druge polovice ove godine, a i kada dođe do toga – da će biti vrlo blago i postupno, kaže Maja Bukovšak, direktorica Direkcije za financijsku stabilnost u HNB-u.

Kada se to i dogodi, neće svi građani s kreditima s varijabilnom kamatnom stopom to osjetiti odmah.

– Oni koji imaju kredite direktno vezane za EURIBOR, uz varijablu vezanu uz ECB, kod njih će udar na rast kamatnih stopa biti u vremenskom smislu najbliži, ocjenjuje Alen Kovač iz Erste banke.

Neki potrošači vezali su kredite s promjenjivim kamatnim stopama uz NRS – Nacionalnu referentnu kamatnu stopu.

– On će se isto tek s vremenom uskladiti, on je zapravo kamatna stopa koja signalizira koliko bankarski sektor plaća depozite svojim klijentima, i oni mogu također na jedan način biti u ovom trenutku mirni, odnosno kod njih će taj pomak, postupno povećanje kamatnih stopa, biti stvarno postepeno, zaključuje Kovač.

Potrošači koji su ugovorili kredit s fiksnom kamatnom stopom mogu biti mirni, njima će trošak otplate ostati isti. Čak i kada Hrvatska uvede euro početkom iduće godine.

No nije rast kamatnih stopa jedino što zabrinjava one opterećene kreditima. Ovih dana iz Unije je Hrvatskoj i još nekim drugim europskim zemljama stiglo upozorenje da budno prate što se događa na tržištu nekretnina.