Odana počast žrtvama Veleprometa, Ovčare i Ernestinova

Vukovar, 20.11.2020.- Obilježavanje 29. obljetnice stradanja Vukovara u Domovinskom ratu završeno je Mimohodom djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja i odavanjem poèasti žrtvama kod Spomen obilježja i masovne grobnice 'Ovèara'. foto HINA/ ua

Na današnji dan prije 29 godina dogodio se najveći zločin tijekom srpske agresije na Hrvatsku – zločin na Ovčari. Na tom poljoprivrednom dobru 20. studenoga 1991. godine pobijeno je 200 ranjenika i civila odvedenih iz vukovarske bolnice, zajedno s još pedesetak osoba. Za mnogima se još uvijek traga.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na spomen obilježju na Ovčari položeni su vijenci i održan prigodni program “Ovčara vječna rana. Na ovom mjestu ubijeni su ranjenici, maloljetne osobe, djelatnici Vukovarske bolnice, brojni branitelji i civili raznih nacionalnosti, a najstrašnija je činjenica da je ubijena i trudnica i njezino dijete. Žalosna je činjenica da nakon 29 godina u Hrvatskoj nemamo pravmoćne presude za zlotvore koji nisu imali milosti, poručio je sin poginulog branitelja Krešimir Šimić.

Tijekom jutra počast je odana Vukovarcima ubijenima u koncentracijskom logoru Veleprometu. Po riječima predsjednika Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Danijela Rehaka, Velepromet je bio najveći zarobljenički logor u koji su dovođeni, ispitivani i zlostavljani branitelji i civili Vukovara, a mnogi su od njih i ubijeni. Rehak je s bivšim logorašima Zdravkom Komšićem, Slavkom Jurićem i Josipom Čondićem položio vijenac i zapalio svijeću podno spomen-ploče u dvorištu Veleprometa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Veleprometovim hangarima bivša JNA i srpske paravojne postrojbe još su u rujnu 1991. osnovale centar u kojem su zatvarani, mučeni i ubijani zarobljeni hrvatski branitelji i civili. Po podacima Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, kroz Velepromet je prošlo oko 10.000 osoba, a ubijeno je više od 700 zatočenika.

Stradanje mještana Ernestinova

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomen obilježja u Parku skulptura obilježena je i godišnjica stradanja mještana Ernestinova. U tom mjestu na južnoj crti obrane Osijeka poginuo je 41 branitelj i civil, a šest se još uvijek nalazi na popisu nestalih.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Uspjeli smo sačuvati Osijek, no svaki put put ponavljam kako bi ovdje bilo puno gore da nije bilo Vukovara. Gradu heroju i njegovim borcima svi moramo biti zahvalni. Moramo čuvati uspomene na te ljude koji su pisali povijest Hrvatske te prenositi istinu mlađim naraštajima. Aktualna je danas tema pomirenje i suživot sa Srbima. Apsolutno sam za. Moramo s njima graditi zajedničku budućnost no, od svega toga neće biti ništa dok ta druga strana ne zatraži oprost. Također, nema napretka dok se ne riješi pitanje nestalih i ratnih zločina. Oni koji su okvrvavili ruke, moraju za to odgovarati, naši se nestali moraju naći i tek nakon toga možemo zatvoriti stranicu Domovinskog rata, kazao je župan Ivan Anušić.

– U Domovinskom je ratu u Ernestinovu stradala ukupno 41 osoba, među kojima su hrvatski branitelji i civili te djeca. Još uvijek tragamo za šest nestalih osoba. Bol, tuga i neizmjeran žal još je uvijek jednako snažna u svima nama. Nitko nije odgovarao za počinjene zločine, no mi se još uvijek nadamo da će pravda pobijediti te da će osobe koje su počinile ove strašne zločine, za njih i odgovarati, kazala je Načelnica Ernestinova Marijana Junušić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.