Saborski Odbor za medije odbio je u srijedu većinom glasova izvješće o radu Programskog vijeća HRT-a i provedbi programskih načela i obveza javnog servisa utvrđenih zakonom i ugovorom s Vladom za 2014. godinu.
Protiv izvješća izjasnilo se sedam zastupnika iz redova saborske većine, a “za” su bila dvojica oporbenih. Odbor se, zapravo, suglasio sa zaključkom Vlade da je izvješće u bitnim segmentima nepotpuno i nedorečeno, te da Vijeće u bitnome nije obavljalo zadaće za koje je zaduženo, pa njegovo izvješće ne može dobiti pozitivnu ocjenu.
Predsjednik Programskog vijeća Bruno Kragić branio je rad Vijeća, rekavši da se iz zapisnika sa sjednica vidi da su stalno davali primjedbe o potrebi boljeg ispunjavanja programskih obveza, a one su nekada uvažavane, ali često ne. Priznao je da nije bilo pisanih upozorenja, te ustrajao u tvrdnji da Vijeće ne može biti suodgovorno za program, jer ne sudjeluje u njegovu kreiranju.
Ministar kulture Zlatko Hasanbegović rekao je da se u izvješću Vijeća ističe da HRT u najvećem dijelu ispunjava ugovorom propisane kvantitativne obveze, ali je uvidom u pojedina izvješća za televiziju i radio vidljivo odstupanje od ugovora, te niža realizacija nekih programskih vrsta.
Vijeće za elektroničke medije (VEM) u svojem je pak izvješću utvrdilo da na četiri televizijska kanala postoji odstupanje od programskih obveza, te da je prekoračeno dozvoljeno oglašavanje po satu, naveo je ministar.
Rad Programskog vijeća hvalio je Nenad Stazić (SDP), ustvrdivši da je njegovo izvješće transparentno i točno, pa ne stoje navodi iz Vladina mišljenja.
Mišljenje Vlade treba uvažiti jer osnažuje poziciju Vijeća, uzvratio je Jasen Mesić (HDZ) koji je glavnog krivca našao u Zakonu o HRT-u.
Suglasan sam da je odgovornost na zakonu, no onda se treba obračunati sa zakonom, ne Vijećem, uzvratio je Stazić.
“Nitko se ne obračunava, ta su vremena, nadam se, daleko iza nas”, odgovorio je predsjednik Odbora Andrija Mikulić (HDZ). Zakon jasno kaže da Vijeće mora pisano upozoravati na propuste, što nije bio slučaj. Zakon je jasan, podržat ću mišljenje Vlade, rekao je Mikulić.
Odbor je također odbio izvješće o radu i provedbi nadzora zakonitosti rada i financijskog poslovanja HRT-a za 2014., koji podnosi Nadzorni odbor. Predsjednik Nadzornog odbora Šenol Selimović pojasnio je da je njegov Odbor imenovan u srpnju 2015. i nije provodio nadzor u 2014.
Hasanbegović je rekao da se iz izvješća za 2014. ne može se zaključiti o pravom stanju stvari jer je nedorečeno, pa Vlada predlaže Saboru da ga ne prihvati.
Udruga Pretplatnik oštro o HRT-ovoj nabavi programa neovisnih proizvođača
Udruga obveznika RTV pristojbe Pretplatnik u srijedu je oštro reagirala na ocjenu v. d. glavnog ravnatelja HRT-a Siniše Kovačića da su se lani pri nabavi programskog sadržaja od neovisnih proizvođača “na HRT-u ponašali kao pijani bogataši”, poručivši da su “odgovorne osobe time potpuno pogrešno interpretirale javnu ulogu HRT-a”.
Priopćenje udruge Pretplatnik uslijedilo je nakon sjednice Programskog vijeća HRT-a na kojoj je bilo objavljeno da je HRT prošle godine za programske sadržaje od neovisnih proizvođača potrošio 58,4 milijuna kuna, što je čak 117 posto više od zakonom propisanog minimuma od 15 posto programskog proračuna HRT-a.
HRT nije uskladio praksu s europskim propisima i vlastitom regulativom
Udruga tvrdi da se na taj način javnost ponovno informira na netransparentan i neargumentiran način o HRT-ovom problemu nabave djela od neovisnih proizvođača, što je od iznimne važnosti za funkciju javne televizije.
“Sve se olako svodi na kritiku dosadašnje prakse, iako je, zapravo, problem u tome što HRT do danas nije uskladio svoju praksu s europskim propisima i standardima, ali ni s vlastitom regulativom”, tvrdi se u priopćenju. Mjerila i postupak nabave moraju biti definirani uvjetima poslovanja HRT-a, dok se izvješće o provedbi postupka dostavlja Programskom vijeću i Vijeću za elektroničke medije, a nadzor nad zakonitošću postupka provodi Nadzorni odbor HRT-a.
Podsjećajući da se javna uloga svih javnih RTV servisa ostvaruje vlastitom (in-house) i vanjskom proizvodnjom programskih sadržaja, Pretplatnik naglašava da je javni sektor poslovično neučinkovit, pa su vrlo često in-house produkcije puno skuplje, ali ne i nužno kvalitetnije od onoga što nude neovisni televizijski producenti.
Europska iskustva pokazuju da javni RTV servisi sve veći udjel programskog sadržaja naručuju od vanjskih producenata ili ulaze u koprodukcije s drugim javnim RTV servisima, ali tu praksu HRT iz nepoznatih razloga dosad uopće nije razvio.
“Naglašavamo kako postoji problem netransparentnog postupka nabave programskih sadržaja od neovisnih proizvođača. Ta nabava mora biti transparentna, provedena po jasnim kriterijima i u funkciji produkcije onih sadržaja koji su definirani ugovorom. Ne treba naručivati ono što HRT može bolje, kvalitetnije i jeftinije proizvesti sam”, ističu članovi udruge.
Upozoravaju i na probleme oko načina utvrđivanja iznosa za nabavu programskog sadržaja od neovisnih proizvođača zbog formule izračuna koju primjenjuje HRT-a, te neuključivanja u godišnji programski proračun HRT-a troškova vlastite programske proizvodnje, koja se nalazi “skrivena” na stavkama troškova osoblja i amortizacije.
Na što se troši 1,1 milijardi kuna
“Ako je HRT u 2014. deklarirao da od ukupnih prihoda od 1,4 milijarde kuna na troškove proizvodnje programa otpada svega 285 milijuna kuna (ili 20 posto), pitamo se čemu uopće služi HRT i na što se troši preostalih 1,1 milijardi kuna”, poručuju iz udruge.
Stoga pozivaju HRT da hitno organizira javnu raspravu o važnosti neovisne produkcije za javne RTV servise, te najavljuju da će i sami otvoriti raspravu kako bi se uskoro moglo nadležnim državnim tijelima predložiti izmjene Zakona o HRT-u.
Udruga Pretplatnik osnovana je krajem prošle godine, a prvi put je istupila u javnost u listopadu, kada je oštro osudila izmjene ugovora između HRT-a i Vlade, koje je predložila bivša Uprava HRT-a, smatrajući da nisu u skladu sa Zakonom o HRT-u.
Predsjednica udruge je Nada Zgrabljić-Rotar, bivša predsjednica Programskog vijeća HRT-a i profesorica na studijima novinarstva i medija, potpredsjednici su Nina Obuljen koja je bila na čelu Vijeća HRT-a do početka prošle godine i bivši ravnatelj Hine Mirko Bolfek, a među osnivačima su i bivši član Nadzornog odbora HRT-a Dražen Rajković, novinar i izdavač Zoran Simić i odvjetnik Milan Biuković.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
