Odbor za Ustav uputio Vladi na provjeru potpise za referendum o ćirilici

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav predložio je danas Saboru da od Vlade zatraži provjeru broja i vjerodostojnosti potpisa prikupljenih u sklopu građanske inicijative za raspisivanje referenduma o ćirilici.

“Cilj je je da odmah nakon što od Vlade dobijemo podatke o broju potpisa, odnosno provjeri broja potpisa, na ovom Odboru provedemo i konkretnu raspravu o ustavnosti i osnovanosti ovog pitanja”, izjavio je predsjednik Odbora Peđa Grbin.

Grbin je rekao da očekuje da će Sabor od Ustavnog suda zatražiti ocjenu ustavnosti predloženoga referendumskog pitanja koje glasi: “Jeste li za to da se članak 12 stavak 1 Ustavnog zakona o pravima manjina mijenja tako da glasi: ravnopravna službena upotreba jezika i pisma kojim se služe pripadnici nacionalne manjine ostvaruju se na području jedinice lokalne samouprave, državne uprave i pravosuđa kada pripadnici pojedine manjine čine najmanje polovicu stanovništva takve jedinice.”

Grbin je naglasio da danas nije trenutak da se raspravlja o ustavnosti pitanja jer Ustavni sud najprije treba provjeriti jesu li  ispunjeni uvjeti članka 87. stavka 1 i 3 Ustava RH.

“Po mojem sudu ovdje, zbog razloga što to pitanje nije dopušteno, a ako smatramo da neko pitanje nije dopušteno onda moramo i reći zbog čega to smatramo kako bi ne samo oni koji o tome odlučuju, a to će biti Ustavni sud, nego i javnost znali što nas je u tome vodilo”, izjavio je Grbin.

Zastupnik HDZ-a Davorin Mlakar upitao je hoće li se zatražiti određeni rok Vladi na što je Grbin odgovorio: “Poslovnik nam omogućava samo da od Vlade zatražimo, a ne da određujemo i rok, ali kolega Branko Smerdel je vrlo jasno rekao da se svi moraju voditi u razumnom roku, a praksa je do sada pokazala da je to rok od mjesec i pol ili dva mjeseca”.

Predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar zatražio je da se u prijeldog zaključka doda i definicija profesora Branka Smerdela da se odluka donese u razumnom roku.

“U prijedlog zaključka dodajem da Sabor predlaže da se Vladi uputi na provjeru potpisi koje ona mora obaviti u razumnom roku”, izjavio je Lesar no amandman  nije prihvaćen.

Lesar je predložio i da se odmah uputi, temeljem članka 95 Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu ustavnosti predloženog referendumskog pitanja, no i taj prijedlog je odbačen.

Predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar istaknuo je da Sabor otvara raspravu o ovoj temi tijekom izborne kampanje za Europski parlament što vidi štetnim za “daljnji razvoj demokracije”.

“Ovaj primjer pokazuje koliko imamo loš pravni okvir referendumskog odlučivanja u ovoj zemlji, ovo čekanje i manipuliranje s inicijativom za raspisivanje referenduma je posljedica izostanka rokova u Zakonu o referendumu i drugim pravnim aktima i omogućava ovakvo ponašanje koje nažalost nije protuzakonito”, istaknuo je Lesar.

Lesar je rekao i ako ovo iskustvo nije dovoljno da se usvoji novi Zakon o referendumu onda preostaje jedino da Odbor raspiše Zakon o referendumu i uputi ga u saborsku proceduru.

Osim toga Lesar je upozorio i na loš redoslijed odlučivanja gdje se rješavaju dva pitanja: je li prikupljen dovoljan broj potpisa i da li je pitanje sukladno Ustavu.

“Uveli smo nepisano pravilo da šaljemo prikupljene potpise na provjeru Vladi, ja ne sumnjam da je prikupljen dovoljan broj potpisa ali pitam koliko točan broj potpisa mora biti da bi bio 10 posto od popisa birača”, upitao je Lesar rekavši da ako danas šalju potpise na provjeru trebalo bi znati koliko potpisa mora biti.

“Što se tiče ustavnosti pitanja – nije li racionalnije da Hrvatski sabor odmah ponuđeno referendumsko pitanje pošalje na ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu jer ćemo opet čekati rezultate prebrojavanja, i dobit ćemo ih ne znamo kada, jer ni tu nema rokova i onda ćemo ponovno o tome raspravljati “, istaknuo je Lesar naglasivši da se obavljaju dvije radnje bez definiranja postupka.

Potpredsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Vladimir Šeks složio se s primjedbom kolege Lesara da bi se trebalo točno odrediti koji je to u apsolutnom iznosu broj od 10% te dodao da je licemjerno stavljati odgovornost na predsjednika Odbora Grbina.

“Sabor je odmah mogao donijeti odluku čim su bili predani potpisi kao i predsjednik Sabora, ali i ovaj Odbor jedne trećine članova, ali to nisu učinili”, rekao je Šeks.

Šeks je upitao zašto se nakon četiri mjeseca saziva sjednica ovog odbora te tvrdi da je glavni razlog tome jer se čekalo da se u ustavnim promjenama uvede zabrana raspisivanja referenduma na pitanja koja se odnose na ograničavanje manjinskih prava, no na kraju je došlo do sloma ustavnih promjena.

Lesar je upozorio da se ustavne pormjene ne mogu odnositi na akcije koje su tijeku tj. da se moraju provesti s pravilima zakona koji su vrijedili u trenutku prikupljanja potpisa.

“Ključna odgovornost je na predsjedniku Vlade Milanoviću koji je stvorio političku klimu kojom je upućivao narod da treba zanemariti ovo pitanje i omalovažavao je Ustavni sud i ustavni poredak i doveo Odbor u ovu poziciju pod pritiskom javnosti”, istaknuo je Šeks.

Zastupnik Davorin Mlakar upitao jesu li čekali toliko dugo zato što su politički htjeli demonstrirati svoju volju da se vladajuća većina ne slaže s ovakvom inicijativom za održavanjem referenduma ili se čekao početak kampanje za izbore za Eurospki parlament ili je Odbor čekao zato jer je provjeravao potpise koji su podnijeti.

HDSSB-ov zastupnik Josip Salapić naglasio je da je njihova stranka jedina uputila predsjedniku Sabora dopis da se ova točka što prije stavi na dnevni red, i da je jedina govorila o tome na predsjedništvu Hrvatskoga sabora

“Da je bilo dobre volje, ne vas predsjedniče Odbora jer smatram da vi niste ništa krivi, nego predsjednika Vlade Milanovića koji nije dopustio barem dijalog u Hrvatskom saboru, da je postojala prilika za dijalogom uopće ne bi bilo potrebe za prikupljanjem ovih potpisa niti političke priče o tome treba li Hrvatskoj ovakav referendum”, istaknuo je Salapić.

Salapić je upozorio i da se već unaprijed zna da će Ustavni sud donijeti odluku da pitanje nije u skladu s Ustavom zbog naših međunardonih europskih obveza i zbog Ustava i zakona Republike Hrvatske koje smo donijeli.

Direktor GONG-a Dragan Zelić kratko je rekao: “Mi smo u Hrvatskoj svjedoci inicijativa koje štete demokraciji u Republici Hrvatskoj i to se može smatrati određenim udarom na demokraciju, ova inicijativa nije samo formalno-pravna stvar ovdje se radi o ugrožavanju strukturnih obilježlja RH u smislu nacionalne ravnopravnosti i prava nacionalnih manjina”.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr
Photo: Hrvoje Pilić/narod.hr