Odgođeno glasanje o kandidatima za Vrhovni sud: Milanovićev kandidat o lustraciji, Plenkovićev o pedofiliji

Kandidati za čelno mjesto Vrhovnog suda
Foto: fah; Zagreb, 09.09.2021. - Sjednica saborskog Odbora za pravosuðe na kojoj se razgovara s petero kandidata za predsjednika Vrhovnog suda. Na fotografiji Marin Mrèela. foto HINA/ Lana SLIVAR DOMINIÆ/ lsd

Izbor sudaca Vrhovnog suda odgađa Saborski odbor za pravosuđe zbog prijepora oko stegovnog postupka koji je pokrenut protiv kandidata Zorana Milanovića, Radovana Dobronića.

Na prijedlog potpredsjednika odbora Krunoslava Katičića (HDZ) petero kandidata članovi odbora Nakon sedmosatnog predstavljanja prihvatili su u četvrtak navečer većinom glasova prolongiranje glasanja.

Krunoslav Katičić (HDZ) ukazao je da bi članovi odbora prije glasanja trebali imati sve informacije vezane za stegovni postupak protiv suca zagrebačkog Trgovačkog suda Dobronića.

Pred Odborom za pravosuđe programe su predstavili Dobronić, Barbara Gundić, Marin Mrčela, Lana Petö Kujundžić i Šime Savić.

Dobronić: Pravosuđe izgubilo minimalno povjerenje građana

Sudac Dobronić je na početku predstavljanja svojeg programa istaknuo da je pravosuđe izgubilo minimalno povjerenje građana, ali kako nije istina da su hrvatski suci lijeni jer se ne koristi pojam zagušivanja sustava velikim brojem predmeta.

Dobronić je ustvrdio da je između 200.000 do 300.000 predmeta povezano s državom ili s tvrtkama u državnom vlasništvu. Dodao je da treba napraviti pravilnu dijagnozu bez koje nema ni pravilnog liječenja.

Na upit Dražena Bošnjakovića (HDZ) kako bi se postavio prema korupciji u sudstvu, Dobronić je ocijenio da više od 90 posto sudaca radi u dobroj vjeri, ali da sudstvo kao grana mora biti 100 posto provjerena.

Odgovarajući na upit HDZ-ovog Damira Habijana koje mjere bi uveo ukoliko dođe na čelo najvišeg suda, Dobronić je istaknuo novu organizaciju sudstva, edukaciju gospodarstvenika, promjenu prakse javnih bilježnika i novu organizaciju rada prema pristiglim prigovorima. To bi, smatra, smanjilo broj predmeta za 30 do 50 posto.
O stegovnom postupku Dobronića obavijestili novinari

Mariju Jelkovac (HDZ) zanimao je stegovni postupak koji je pokrenut protiv njega zbog „neurednog obnašanja sudačke dužnosti“. Dobronić je na upit odgovorio kako su ga o postupku obavijestili novinari i da se te 2019. godine bavio starijim predmetima, žalbama i predmetima drugih sudaca za koje se ne obračunava provedeno vrijeme u radu na tim predmetima.

Na upit Nikole Grmoje (Most) kako ocjenjuje sustav dodjele predmeta sucima, Dobronić je ocijenio da ni sucima nisu jasni kriteriji po kojima se dobivaju predmeti. ”Ne znam zloporabi li se to u pojedinim slučajevima, ali se sustav može bolje programirati”, smatra Dobronić.

Radu Borić (Nova ljevica) zanimalo je kako bi Dobronić riješio višestruko ukidanje odluka nižih sudova uz vraćanje predmeta na ponovno suđenje.

Još ranije je ograničen broj ukidanja koje ne može biti beskonačno. U tom dijelu treba biti oprezan jer se o vraćenom predmetu na prvi stupanj još uvijek može raspravljati o činjenicama i iznošenju novih dokaza.. Naročito valja paziti da drugostupanjski sud ne izvodi krive činjenice. Toga ima sve manje.

Upitan što bi mogao učiniti da pravosuđe bude dostupno svima, Dobronić je Ljubici Lukačić (HDZ) odgovorio kako bi od pomoći bilo ponovno uvođenje sudskih dana kada bi sudac besplatno građanima sastavio tužbu.

Mrčela je kazao da podcjenjivanje dolazi od političara pa čak i onih na visokim dužnostima, dok je napise u medijima u kojima se vide napisi „treba ubivat suce i političare, vješat ih na rasvjetnim stupovima u gradu“ ocijenio kao poruke koje treba shvatiti ozbiljno. ”Problem sudbene vlasti, dugotrajnost postupaka, nemoralnost pa i korupcija, ne smiju biti razloga za stvaranje političkog utjecaja na sudbenu vlast”, kazao je Mrčela.

Nezavisnu zastupnicu Karolinu Vidović Krišto zanimao je Mrčelin stav o ocjeni udruga koje štite žrtve pedofilije, a koje smatraju da Vrhovni sud preblago kažnjava pedofile. ”Osobno ću se založiti da se analiziraju svi predmeti za pojedine vrste kriminaliteta. Kazna ne smije biti izraz srdžbe, nego pažljivog promišljanja sudaca kada odmjeravaju vrstu i mjeru kazne”, odgovorio je zastupnici Mrčela.

‘Suci moraju gledati u meritum’

Vesna Nađ (SDP) pitala je Dobronića gdje vidi otpor, a gdje saveznike u provođenju reforme. ”Otpora može biti na svim razinama jer neki ne mogu pojmiti stupanj promjena”, kazao je Dobronić koji se osvrnuo i na ovršne suce za koje je ustvrdio da ”moraju ulaziti u meritum, a ne gledati sve u lipu”.

Zlata Đurđević, prethodna kandidatkinja Zorana Milanovića za čelno mjesto Vrhovnog suda i vanjska članica Odbora za pravosuđe, dovela je u pitanje način rada DSV-a. ”Sigurno je da to treba postaviti na drugačiji način”, rekao je.

Kandidat se osvrnuo i na neujednačenu sudsku praksu koje smatra jednim od glavnih pitanja. Dobronić je ocijenio da do neujednačene prakse dolazi jer suci produciraju veliki broj odluka, ali je podsjetio da su ustrojeni odjeli za praćenje sudske prakse čija je zadaća upozoriti suca kako je njegov prethodnik već donio odluku u sličnom slučaju.
”Suci moraju međusobno više razgovarati o predmetima i dijeliti iskustva”, mišljenja je Dobronić.

Odgovarajući na pitanje SDP-ovog Tončija Restovića o opravdanosti osnivanja Visokog kaznenog suda, istaknuo da su izabrani suci na taj prizivni sud iskusni i kako vjeruje da će sud funkcionirati dobro.

Na upit nezavisne zastupnice Karoline Vidović Krišto kako bi riješio problem neprimjerenog ponašanja sudaca, Dobronić je rekao da svi suci moraju odgovarati za propuste i snositi posljedice, dok je na pitanje Stjepe Bartulice (Domovinski pokret) smatra li da je u Hrvatskoj provedena lustracija odgovorio da su pojedini suci nezasluženo prošli loše u oba sustava.

HDZ-ov Nikola Mažar je pitao Dobronića treba li mijenjati aktualni koncept javnog predstavljanja programa kandidata za čelno mjesto najvišeg suda. ‘ Kandidati bi trebali donijeti nekoliko svojih najboljih presuda, ali i da viši sud, kao i kandidatov sud odabere nekoliko kandidatovih presuda. Time bi se vidjelo kako kandidat pravno razmišlja’, odgovorio je.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.