Odvjetnica Vesna Alaburić i suradnica HND-ova Centra za zaštitu slobode istraživanja na konferenciji “Govor mržnje u medijima i napadi na novinare” održanoj u utorak govorila je o definiciji govora mržnje i treba li svaki govor mržnje biti kazneno djelo.
“Ono što je navedeno u preporuci Ministarskog odbora Vijeća Europe jest ono što se smatra univerzalno prihvatljivom, točnom i potpunom definicijom govora mržnje. Govor mržnje je oblik izražavanja kojim se šire, raspriruju, potiču i podržavaju rasna mržnja, ksenofobija, antisemitizam ili drugi oblici mržnje temeljeni na netoleranciji uključujući i netoleranciju izraženu u obliku agresivnog nacionalizma i etnocentrizma te diskriminacija i neprijateljstvo prema manjinama, migrantima i osobama imigrantskog podrijetla”, rekla je Alaburić.
Istaknula je i kako smatra da svaki govor mržnje nije kazneno djelo te istaknula kako Državno odvjetništvo ne treba reagirati na svaki oblik ili prijavu govora mržnje u medijima navodeći primjer fotomontaže Željke Markić objavljene u Novostima, ali i fotomontaže Milanke Opačić s četiri čirilična slova S na majici koji su objavili neki mediji.
“Moj bi odgovor bio sljedeći – prilog Novosti sa Željkom Markić nije govor mržnje nego je politički komentar. S hitlerovskim brčićima dato je na znanje da autori smatraju da je riječ o nacističkim, fašističkim stajalištima za razliku od fotomontaže s Milankom Opačić s četiri S na majici gdje se zapravo izravno aludira na njezino nacionalno porijeklo. I isključivo zbog nacionalnog porijekla se nju svrstava u grupu državnih neprijatelja, odnosno četnika. Njezino političko djelovanje u Hrvatskoj ne daje apsolutno nikakvu osnovu za takvu političku kvalifikaciju i zato se tu, po mojem mišljenju, radi o govoru mržnje”, zaključila je Alaburić.
Podsjetimo, udruga U ime obitelji uputila je Zahtjev za dodjelu policijske zaštite dr. Željki Markić, predsjednici udruga U ime obitelji, zbog fotomontaže na naslovnici tjednika Novosti koji izdaje Srpsko narodno vijeće s namjerom širenja mržnje i netrpeljivosti. Zahtjev je poslan ravnatelju policije, g. Marku Srdareviću, ministru unutarnjih poslova, g. Vlahi Orepiću te je isti upućen na znanje predsjedniku Vlade, g. Plenkoviću, predsjedniku Hrvatskog sabora, g. Boži Petrovu, predsjedniku SDP-a, g. Davoru Bernardiću, saborskom zastupniku i predsjedniku Srpskog narodnog vijeća, g. Miloradu Pupovcu, kao i Savjetu za nacionalne manjine.
Tjednik Srpskog narodnog vijeća, Novosti, čiji je predsjednik saborski zastupnik Milorad Pupovac, objavio je u petak 17. 2. 2017. na naslovnici fotomontažu Željke Markić sa hitlerovim brčićima nakon što je udruga U ime obitelji javno ukazala na činjenicu da su Novosti zloupotrijebile proračunski novac namijenjen srpskoj manjini u Hrvatskoj za širenje netolerancije prema većinskom, hrvatskom narodu.
Fotomontaža dr. Željke Markić, kojom je se prikazuje kao fašistu, sa ciljem širenja mržnje i netrpeljivosti objavljena je, uz druge uvredljive fotomontaže i tekstove nakon što je udruga U ime obitelji zatražila da Vlada RH i Savjet za nacionalne manjine, sukladno propozicijama natječaja na kojem su Novostima dodijeljena sredstva za 2016. godinu – prestane uplaćivati državna sredstva te im zabrani javljanje na isti natječaj za sredstva namijenjena nacionalnim manjinama – sljedeće 3 godine .
Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Saša Leković naglasio je da je u Hrvatskoj sve više govora mržnje te da oni koji bi se trebali boriti protiv toga to ne čine.
Na konferenciji HND-a u povodu Svjetskog dana medija održanoj u zagrebačkom Novinarskom domu Leković je kazao da su govor mržnje i napadi na novinare povezani. Naglasio je i da su novinari mete govora mržnje, ali i da neki od njih, a naročito oni koji misle da su novinari samim time što objavljuju nešto u medijima, ponekad i sami šire govor mržnje.
Leković je istaknuo i da su brojne međunarodne organizacije primijetile da Hrvatska ima vrlo jasno definirane zakonske odredbe o govoru mržnje, ali se često događa da se ekletantan govor mržnje na kraju zapravo ne kažnjava.
“Naprosto, kao da postoji nekakav prešutni dogovor u hrvatskom društvu da ono što se ne bi smjelo događati – događa se bez ikakvih problema. S druge strane, sužava se prostor slobode novinara koji profesionalno rade svoj posao”, istaknuo je Leković dodajući kako su brojne međunardne organizacije i institucije u svojim izvješćima prošle godine pokazala da Hrvatska propada na ljestvicama novinarskih sloboda, odnosno slobode medija.
“Kada uzmete u obzir da je Hrvatska jedna od članica Europske unije, onda je jasno da je Hrvatska uz Poljsku i Mađarsku jedna od najgorih na tom području – situacija je lošija nego u nekim zemljama koje nisu članice EU nego su još u fazi priključenja. To nije nikako dobro, s time da je s područja jugoistočne Europe, odnosno s područja bivše Jugoslavije, Hrvatska najviše nazadovala” zaključio je Leković.
Na konferenciji, održanoj uz potporu Veleposlanstva Kraljevine Norveške, Ema Tarabochia kao istraživačica na projektu “Platforma za zagovaranje medijskih sloboda i sigurnosti novinara na Zapadnom Balkanu iznijela je podatke o sudskim postupcima protiv novinara. Prema podacima, u prvom tromjesečju ove godine pred sudovima se vodilo 100 predmeta protiv novinara – 11 za uvredu, 17 za teško sramoćenje, 69 za klevetu i tri za sva tri navedena kaznena djela. Istaknuto je i kako su 2015. i 2016. riješena 73 postupka – u samo 10 slučajeva donesena je osuđujuća presuda protiv novinara – u prosjeku svaki sedmi novinar osuđen za djelo za koje se teretio. Navedeno je i kako se tijekom 2016. vodio 691 postupak protiv novinara, odnosno nakladnika.
