Potrebno je donijeti poseban zakon o manjinskim vijećima kojim bi se bolje regulirao položaj predstavnika nacionalnih manjina, te povećati broj biračkih mjesta na manjinskim izborima ili organizirati besplatni prijevoz birača kako bi se povećala izlaznost te s nadležnim ministarstvima riješiti problem vezan uz podatke o nacionalnosti, naglašeno je u srijedu na okruglom stolu u Saboru.
Tijekom rasprave na temu manjinskih izbora i rada Vijeća nacionalnih manjina sudionici su, uoči izbora za Vijeća i predstavnike nacionalnih manjina 31. svibnja, upozorili na negativnu atmosferu i govor mržnje prema pojedinim pripadnicima nacionalnih manjina, da se izbori održavaju u medijskoj tišini te da je u Hrvatskoj nakon ulaska u EU došlo do zanemarivanja manjinskih prava, posebno manjinskih vijeća koja ne funkcioniraju.
“Ljude se mora osloboditi straha da idu na izbore, pogotovo u okolnostima atmosfere kakvu imamo danas i koju je istaknula i Deklaracija o nesnošljivosti i etnocentrizmu u Hrvatskoj, a koja se dan za danom pogoršava. Razmjeri netolerancije i govora mržnje postaju krajnje zabrinjavajući”, upozorio je saborski zastupnik Milorad Pupovac.
Pupovac: O Deklaraciji o nesnošljivosti i etnocentrizmu u Hrvatskoj izvijestili samo dva područna i ‘desničarski mediji’
Vezano uz Deklaraciju o nesnošljivosti i etnocentrizmu u Hrvatskoj, koju su prošli tjedan u Puli donijeli predstavnici osam nacionalnih manjina, Pupovac je upozorio da su je – osim Novog lista i Glasa Istre, komentirali i objavili samo “desničarski mediji i portali” te pojedini manjinski mediji.
“Ostali mediji su to prešutjeli, kao da nije relevantna stvar pitanje tolerancije, isključivosti i toga što manjine misle o društvenim procesima. Naravno, relevantna je stvar kad se tko oženio, provezao i čijim autom”, kazao je Pupovac.
Upozorio je i da društvo koje se tako odnosi prema glasu manjina, prema upozorenju kako oni osjećaju atmosferu i iskazanim brigama, nema pravo govoriti kako imamo najbolju regulativu vezanu uz manjinska prava.
Da stoji iza svake riječi u Deklaraciji o nesnošljivosti i etnocentrizmu rekao je i saborski zastupnik Furio Radin. Smatra da Vijeća nacionalnih manjina i predstavnici nacionalnih manjina u sistemskom smislu još nisu profunkcionirali na željeni način te je zbog toga, za njihov efikasniji rad, potrebno mijenjati ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina.
Radin smatra i da će, zbog sustava koji ne funkcionira, na izbore izaći vrlo mali broj birača. Naveo je i da npr. u Lipiku i Pakracu birači još uvijek ne znaju gdje će se glasovati na manjinskim izborima te da se u Puli, u kojoj živi 70.000 stanovnika, glasuje samo na jednom mjestu.
Da se izbori provode u medijskoj tišini upozorio je i predsjednik Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Branko Hrvatin koji je rekao da će 278.932 birača izabrati članove 288 Vijeća nacionalnih manjina, a njih oko 25.000 birat će 173 manjinska predstavnika.
Za članove Vijeća i manjinske predstavnike kandidiralo se oko 6500 kandidata.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
