Opomene Hrvatskoj zbog lošeg zbrinjavanja otpada, koliko će nova strategija koštati građane?

Foto: Depositphotos

Iako je Hrvatska na poticaj Europske unije postavila ambiciozne ciljeve u odvajanju otpada postojeći centri za odvajanje otpada ne funkcioniraju, a većina naših gradova i dalje je zatrpana smećem. Iz Bruxellesa su zato stigle prve opomene Hrvatskoj kako mora osmisliti ozbiljnu strategiju zbrinjavanja otpada.

Tek su rijetki gradovi u Hrvatskoj uspješno riješili pitanje zbrinjavanja otpada, a jedan od prvih koraka u rješavanju toga problema je izgradnja centara za gospodarenje otpadom. Takvih centara u našoj bi zemlji trebalo biti čak jedanaest, a prvi je izgrađen na riječkom području, na Marišćini, no ni on nije ostvario svoju funkciju, pa umjesto da od otpada stvara gorivo, stvara dodatni trošak.

“Podsjeća me na automobil bez kotača, radi, stoji u mjestu i smrdi. Prvo što nije riješeno, gradovi uopće nisu riješili, kompostane, sortirnice i primarnu selekciju otpada u zadovoljavajućoj mjeri, a s druge strane država nije riješila energane. Centri proizvode gorivo iz otpada koji se nema gdje oporabiti, upotrijebiti u toplanama”, rekao je primorsko-goranski župan Zlatko Komadina za Regionalni dnevnik HRT-a.

Europska unija, s druge strane, pritišće Hrvatsku na izgradnju dodatnih centara za zabrinjavanje otpada, a jedan bi uskoro trebao dobiti i Zagreb koji je zatrpan vrećicama s odvojenim otpadom. Studija njegove isplativosti nedavno je dovršena, a brojna rješenja i prije provedbe na meti su kritika. Kao primjerice odvoz biootpada u sto kilometara udaljenu Novsku.

“Voziti biorazgradivi otpad u Novsku, sto kilometara je suludo rješenje, ne znam koji su to stručnjaci potpisali. Zato što je gospodarenje biootpadom konverzija u kompost. Što ćemo onda kompost nazad”, u Regionalnom dnevniku HRT-a pitao se Slaven Dobrović s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, te bivši ministar zaštite okoliša.

Unatoč svim poteškoćama na koje nailazi u pokušajima zbrinjavanja otpada, Hrvatska je na poticaj Europske unije postavila visoke ciljeve na tom području. Kako je istaknula načelnica Sektora za fondove EU-a, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Maja Feketić, do 2035. godine naša zemlja morala bi odvajati 65 posto papira, plastike, metala.

Iako će se uspostava sustava dijelom financirati iz europskih fondova, dio troška platit će i građani. Koliko će to biti, još uvijek se ne zna.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/HRT

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.