Oporba kritizira rebalans: Kao da živimo u ‘Happylandu’

Dio saborske oporbe ocijenio je u četvrtak da su izmjene proračuna za ovu godinu donesene na nerealnim osnovama, ustvrdivši kako se čini kao da vladajući žive u “Happylandu”, prenosi HRT.

“Cijeli proračun i izmjene proračuna doneseni su na nerealnim i neozbiljnim osnovama, kazao je Božo Petrov (Most) ustvrdivši kako predsjednik Vlade i ministar financija kao da ne žive u realnoj Hrvatskoj. Petrov upozorava da su rashodi povećani za 30 posto, a u državi se ne osjeti da se živi bolje.

1 od 16

Zvane Brumnić (SDP) rekao je kako, kada sluša premijera, ima osjećaj kao da živimo u “Happylandu”. Pita koliko je odgođenih troškova prebačeno u sljedeću godinu, koliko je zajmova uzeto na ime budućih prihoda i koliki je zapravo stvarni manjak u proračunu.

Premijer Andrej Plenković, koji je rebalans proračuna predstavio u Saboru, ustvrdio je kako fiskalnu politiku krasi načelo transparentnosti, pa kada kažu da je će manjak biti 29,5 milijardi kuna “onda je to tako”.Što se tiče zaduživanja, rekao je da smo se zadužili na domaćem i međunarodnim tržištima, iskoristili dobru suradnju s HNB-om i mirovinskim fondovima, koristimo europska sredstva, pa zbog toga država funkcionira.

Plenković se nije složio ni s tvrdnjom Mire Bulja (Most) da je Vlada zaboravila Dalmatinsku zagoru kada je riječ o infrastrukturnim projektima istaknuvši da Vlada vodi politiku ravnomjernog regionalnog razvoja.

– U proračunu za iduću godinu predviđena su sredstva za infrastrukturne projekte, posebice za cestovnu infrastrukturu, a kroz projekt Dalmatinska zagora, Lika, Banovina i Gorski kotar nastavit će podupirati te krajeve, rekao je.

Na spomen Stephena Nikole Bartulice (DP) kako od vremena premijera Tihomira Oreškovića rashodi svake godine rastu iako je broj stanovnika u padu, Plenković mu je spočitnuo da koristi dva šešira – “šešir savjetnika bivšeg premijera Tihomira Oreškovića i šešir savjetnika bivšeg predsjednika Ive Josipovića”.

Tomislavu Tomaševiću (Možemo), koji je kritizirao poreznu reformu kao reformu u korist najbogatijih, Plenković je poručio kako se nada da je naučio lekcije iz izborne kampanje.

– Ovu alkemiju o kojoj govorite zastupao je Davor Bernardić, pa je Restart koalicija završila na 41 mandata, a ne 68 koliko je prognozirao Hajdaš Dončić nakon teambuildinga s babom Vangom, kazao je premijer.

Raspravu o rebalansu obilježio je i okršaj Plenkovića i zastupnika Hrvoja Zekanovića (HRAST) koji je premijera prozvao zato što je tipkao po mobitelu tijekom izlaganja Bartulice.

– Jesam li ja to dobro vidio? Vi se igrate po mobitelu u Saboru za govornicom dok se zastupnik obraća? Ponašate se kao da ste u balkanskoj krčmi, trebate poštivati svakog zastupnika, poručio je Zekanović premijeru.

Premijer mu je uzvratio kako se on za razliku od njega nije bavio Corona pivom, aludirajući na Zekanovićevu objavu na facebooku.

– Vi ste čovjek velikih talenata, elokventan, znate jezike, možete nas lijepo predstavljati u Europi, a vi dođete ovdje i ponašate se kao u balkanskoj krčmi, nemate se što igrati mobitelom za govornicom”, odgovorio je Zekanović.

Uključio se i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković kazavši kako bi malo zastupnika ostalo u sabornici kad bi opominjao sve koji tipkaju po mobitelu u sabornici.

Plenković: Krizu smo dočekali spremni

– Vlada vodi računa da država funkcionira i da svi, uz maksimalne napore, premostimo krizu bez presedana u kojoj se nalazimo, poručio je u četvrtak premijer Andrej Plenković iz Hrvatskog sabora kojemu je predstavio drugi ovogodišnji rebalans državnog proračuna.

Rebalansom Državnog proračuna se planira prihode proračuna u iznosu od 131,1 milijardu kuna, što je povećanje za 9,2 milijarde kuna, dok se rashodi proračuna povećavaju za 8,6 milijardi kuna, na ukupno 155,9 milijardi kuna.

Hrvatska je, istaknuo je, tu krizu dočekala spremna, zahvaljujući odgovornoj proračunskoj politici koju je Vlada vodila zadnjih nekoliko godina, a koja je bila usmjerena na stabilnost javnih financija i razborito planiranje proračunskih prihoda i rashoda.

Ni jedna dosadašnja ekonomska kriza, ni recesija nije nastupila tako munjevito ni uzrokovala tako dubok pad gospodarskih aktivnosti i zahvatila cijeli svijet, podsjetio je Plenković.

Naglasio je da se njegova Vlada, uz koronakrizu, morala nositi i s posljedicama razornog potresa u Zagrebu, u ožujku, čije se štete procjenjuju na 86 milijardi kuna.

Vlada je morala reagirati snažno

Hrvatska Vlada je morala reagirati snažno, donijela je dva paketa mjera za očuvanje radnih mjesta i ublažavanje negativnih posljedica koje su smanjile prihodnu, a uvećale rashodnu stranu proračuna, podsjetio je Plenković.

Prvim rebalansom proračuna, proračun je opterećen za 5, 3 milijarde kuna, za mjere očuvanja radnih mjesta koje traju i danas, do konca godine  isplatit će se vjerojatno 8, 1 milijardi kuna.

Uz to, stalno smo smanjivali porezno opterećenje; da nismo mnogo veći broj naših građana i poduzeća teže bi izdržavao pritisak krize, naglasio je premijer, te istaknuo da će zakonski paket za peti krug porezne reforme, koji je Vlada usvojila jutros,  donijeti dodatna rasterećenja koja će u konačnici dosegnuti 10 milijardi kuna.

Premijer je iznio i procjene kretanja za domaće gospodarstvo.

Predviđa da će gospodarski pad ove godine iznositi 8 posto, što je blaže od inicijalnih predviđanja, dok u idućoj godini očekuje rast od 5 posto, a u 2022. rast od 3, 4 posto.

Pokazatelji upućuju na oporavak

Objavljeni pokazatelji za treće tromjesečje ukazuju na oporavak,  nakon početnog udara u krizi. To je po nama posljedica pogođenih epidemioloških mjera, ali i mjera za gospodarstvo, naglasio je.

Vlada RH očekuje i priljev europskih fondova, a očekuje i da će, s obzirom da kriza traje, i dalje trebati iznalaziti rješenje za potporu gospodarstvu, osiguranje svih troškova u zdravstvu, te pomoć najranjivijima u društvu, rekao je Plenković.

Premijer je podsjetio i na brojčanu stranu rebalansa.

Ukupni proračunski prihodi povećavaju se za 9, 2 milijardi kuna, na 131, 1 milijardu, a ukupni rashodi za 8, 6 milijardi kuna na 155, 9 milijardi. Očekuje se da će opća država zabilježiti manjak od 29, 5 milijardi  kuna, odnosno 8 posto BDP.

Očekujemo da se udio javnog duga u BDP-u o ovoj godini poveća za 14, 5 postotnih bodova, te da iznosi 87, 3 posto, no već u idućoj očekujemo smanjenje njegova udjela u BDP-a po prosječnoj stopi od 2 postotna poena, želimo da u 2023., dođemo na razinu 81, 2 posto, naglasio je premijer.

Njegova će Vlada, poručio je, nastaviti aktivnosti koje će nas voditi prema euro-području, odgovorno upravljati javnim financijama, pronalaziti najbolje načine za nova zaduženja, kad to bude potrebno.

S obzirom na način na koji smo do sada upravljali javnim financijama, to nam, naravno, nije drago, no s druge strane osigurane su plaće, mirovine, naknade poslodavcima za plaće u privatnom sektoru, zaključio je premijer.