Na EU izborima najjače stranke političkog spektra od desno prema centru – HDZ, DP i Most, svaka iz svojih razloga, nemaju pravo na slabiji rezultat. Ne čudi stoga da im izborne liste vrve jakim stranačkim imenima, a predvode ih sami stranački lideri: Andrej Plenković, Ivan Penava i Božo Petrov.
Hrvatski građani tek su se malo oporavili od “ludnice” parlamentarnih izbora, a novi izbori – oni za Europski parlament već kucaju na vrata. Održat će 9. lipnja kad će biti poznato kojih će 12 zastupnika, od ukupno 300 kandidata s 25 izbornih lista, naći put prema petogodišnjem mandatu u EU parlamentu. Na razini EU, u odnosu na izbore 2019., očekuje se raste desnih opcija. I u Hrvatskoj je za očekivati da će desne stranke osvojiti relativnu većinu glasova, a time i mandata. Takvo stanje u RH, za razliku od EU, manje je rezultat trenda, a više kontinuiteta koji godinama pokazuje da je hrvatsko biračko tijelo nešto više desno nego što je lijevo. U prilog tome govore i posljednji parlamentarni izbori na kojima su stranke desnog centra i desnice osvojile 86 od 143 mandata (ne računajući zastupnike nacionalnih manjina).
Loading...
Reload document 
Open in new tab >Europski izbori: DIP zaprimio 25 lista, evo kakve su poruke poslane
HDZ
HDZ je u svaki izborni proces od osamostaljenja, uz nekoliko iznimaka, ulazio kao glavni favorit utrke. Tako je i na ovim europskim izborima na kojima žele potvrditi dobar rezultat s parlamentarnih izbora koji su im omogućili sklapanje još jedne Vlade kojoj su na čelu. Prije 5 godina HDZ je podbacio osvojivši 4 mjesta u EP, a na ovim izborima taj broj nastoje popraviti barem za 1. Pomalo neočekivano listu HDZ-a predvodi sam Andrej Plenković što dodatno pokazuje ozbiljnost s kojom ova stranaka ulazi u izbore za EP. Osim Plenkovića na listi su još dosadašnji europarlamentarci Karlo Ressler, Željana Zovko, Sunčana Glavak i Tomislav Sokol, potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, saborski zastupnik popularan u desno-konzervativnim krugovima Davor Ivo Stier, bivši ministri Nikolina Brnjac i Marko Pavić, stranački “vojnici” Ante Mihanović i Danijel Marušić te nezavisna Marijana Petir.
>EU izbori: Ankete predviđaju pad mainstream stranaka i rast desnice
DP
Izbori za Europski parlament u lipnju prvi su izbori na koje Domovinski pokret ulazi kao stranka koja obnaša vlast na nacionalnoj razini. Omogućio im je to dogovor s HDZ-om, a čemu je prethodio vrlo dobar rezultat i osvajanje 14 zastupničkih mjesta (kasnije su pali na 12) čime su (po)ostali treća snaga u hrvatskoj politici. Nažalost po njih, nemaju mnogo vremena za slavlje. Svoj status moraju opravdati već 9. lipnja, a osvajanje barem jednog mandata u EP mandata čini se kao ultimatum. Zbog toga i ne čudi da je odgovornost na sebe preuzeo predsjednik stranke Ivan Penava i “stao” na čelo DP-ove izborne liste. Društvo na listi prave mu Stephen Nikola Bartulica, Slobodan Novak, Branka Lozo, Jesenka Ricl, Davor Dretar, Ivana Mujkić, Dubravka Lipovac Pehar, Ivica Kukavica, Anamarija Frankić, Stipo Mlinarić, a zanimljivo i odnedavno njihov bivši član Josip Jurčević.
Most
Za Most su predstojeći europski izbori možda i važniji nego za druge takmace na desnom centru i desnici. Naime, ta stranka u njih ulazi opterećena nedavnim unutarstranačkim raskolom u kojem su se od njih odvojili saborski zastupnici Nino Raspudić i Marija Selak Raspudić. Osvajanje mandata djelovalo bi blagotvorno na stranačku konsolidaciju, stranački rejting, ali i percepciju u javnosti dok bi razočaravajući rezultat zasigurno produbio stranačke nestabilnosti. Most na svojoj listi igra na provjerena stranačka imena uz dodatak koalicijskih partnera Hrvatskih suverenista i Hrvatske stranke prava. Prvi na listi je predsjednik Mosta Božo Petrov, a uz njega tu su još Zvonimir Troskot, Dominik Klemenčić, Željko Glasnović, Nikola Grmoja, Petra Mandić, Kristina Jerčić, Ivan Vidović, Kristina Bakula, Anamarija Jurković, Željka Ilijaš Baričević i Marin Miletić.
>Plenković predvodi HDZ-ovu listu na EU izborima: Krije li se u tom potezu strah od ponavljanja rezultata iz 2019.?
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.