U Hrvatskom saboru raspravljalo se o dopuni Zakona o nadzoru državne granice po kojima bi vojska mogla pružati potporu u zaštiti granice kada MUP ili predsjednik Vlade procjene da je to potrebno zbog sigurnosnih ili humanitarnih razloga. Oporba i civilno društvo tomu se protive. U HRT-ovoj emisiji Otvoreno gostovali su Vlaho Orepić (ministar unutarnjih poslova, MOST nezavisnih lista), Tomislav Ivić (zamjenik ministra obrane, HDZ), Gordana Sobol (SDP) te Gordan Bosanac (Centar za mirovne studije).
Tomislav Ivić pojasnio je dopunu Zakona. “On otvara mogućnost da vojska daje potporu policiju u kontroli državne granice ako bude potrebe, u izuzetnim situacijama. Od fizičkog, elektronskog i zračnog izviđanja i tako dalje”, rekao je Ivić. Podsjetio je kako oružane snage već nadziru dio teritorija – morsku granicu. Ivić smatra kako se svaki sustav mora prilagoditi novim izazovima: “Trebamo i moramo voditi brigu o sigurnosti svojih građana. Samo jedna poruka – da smo spremni braniti građane.”
“Nepovjerenje postoji jer smo dobili izmjene i dopune Zakona s pet rečenica objašnjenja gdje nas se pokušalo uvjeriti da će se vojska upotrijebiti u izvanrednim okolnostima. Nas zanima zašto to ide po hitnom postupku i zašto nije bilo javne rasprave”, opisala je Gordana Sobol što muči oporbu i smatra ovaj potez neustavnim. Sobol je istaknula dvije bitne stvari: hoće li vojnici biti naoružani te tko će vojnicima zapovijedati. Ukazala je na slovenski primjer, gdje je njihov sabor nakon cjelodnevne rasprave donio sličnu odluku, ali s vremenskim ograničenjem od tri mjeseca.
Ministar Vlaho Orepić podsjetio je da migrantska kriza nije okončana. “Stvaramo potencijal koji može odgovoriti na krizu koja se može dogoditi ako se iscrpe kapaciteti policije”, pojasnio je Orepić i dodao da ispred sebe imamo 1356 kilometara granica koje moramo osigurati. “U izvanrednim okolnostima, morat ćemo migrante usmjeriti na granične prijelaze”, rekao je i naglasio kako će u tom slučaju vojska raditi isključivo prema uputama policije. Za to će morati proći dodatnu obuku o postupanju na granici, što je ministar najavio kao sljedeći korak u procesu.
“Centar za mirovne studije je apsolutno protiv i podnijet će zahtjev za ocjenom ustavnosti”, otkrio je Gordan Bosanac i spočitnuo Mostu da je prije naglašavao važnost javnih rasprava, a sada ju izbjegava. Bosanac smatra kako će zato ovaj prijedlog pasti zbog procedure. “Moralno i etičko je pitanje zašto stavljamo vojsku u poziciju da ganja ljude koji bježe od rata”, upozorio je Bosanac i zapitao se zašto smo od otvorenog društva za izbjeglice došli u ovu situaciju. Balkansku rutu ne smatra zatvorenom jer se stvaraju alternativne rute, a istaknuo je i kako ruta ide u suprotnom smjeru, jer se izbjeglice sada vraćaju. “U tom procesu postoji sistemsko kršenje ljudskih prava”, upozorava Bosanac.
Briga za društvo kojemu se moralizira
Podsjetimo, Gordan Bosanac, voditelj programa Društvena solidarnost i razvojna suradnja, te član izvršnog odbora Centra za mirovne studije, ne radi samo u jednoj od navedenih udruga i organizacija.
Naveden je i kao član upravnog vijeća Gonga, nevladine organizacije koja se u Hrvatskoj pojavila prije šesnaest godina i koju mnogi vrlo blisko povezuju s SDP-om. GONG je nevladina udruga koja je u javnost bila uključena u rasprave oko izbora, izbornih procedura i zakonodavstva, ali su u ključnim trenucima sudjelovanja građana u izravnoj demokraciji – referendumu i demokratizaciji izbornog sustava koju je pokrenula građanska inicijativa “U ime obitelji” zauzeli svjetonazorsku, a ne proceduralnu ili demokratsku stranu. Više možete pročitati ovdje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
