O tome što donosi nagodba vjerovnika Agrokora i znači li rasplet krize i rusko preuzimanje kompanije i koja je sudbina radnih mjesta i hoće li Ivica Todorić za deset dana biti izručen Hrvatskoj u Otvorenom razgovarali su: Fabris Peruško, izvanredni povjerenik u Agrokoru, Marica Vidaković, članica Privremenog vjerovničkog vijeća, novinar Frenki Laušić, odvjetnik Krešimir Krsnik i iz Mostara Marin Pucar, predsjednik Uprave Podravke i Udruge velikih dobavljača.
“Privremeno vjerovničko vijeće, predstavnici udruge dobavljača te Sberbanka i VTB banka potpisali su načelni sporazum o ključnim elementima nagodbe, a u idućim tjednima tekst nagodbe treba biti i pravno finaliziran. Cilj je nagodba do 10. srpnja. Ključni su elementi nagodbe korporativna struktura nove grupe, namirenje tražbina vjerovnika, dogovor s dobavljačima o tzv. graničnom dugu te provedba nagodbe. Kod određivanja iznosa namirenja tražbina glavni je kriterij tzv. EPM metodologija, koja se rabi u najvećim međunarodnim postupcima restrukturiranja kompanija”, rekao je Fabris Peruško predstavljajući sporazum o nacrtu nagodbe. Postignuti dogovor jamči dobavljačima isplatu graničnog duga u iznosu os 80 mil. eura kroz četiri godine. Vjerovnici će se isplaćivati iz postojeće imovine.
“Pregovori su bili dugi i intenzivni, posebno zadnja dva tjedna kad smo dogovarali ključne elemente nagodbe, a nagodbu moramo zaključiti u iduća tri mjeseca. S većinom vjerovnika dogovorili smo da sklopimo nagodbu i sljedeće dva mjeseca potrošit ćemo na to da završimo tekst nagodbe. Ovo je nagodba među vjerovnicima. Sama vrijednost kompanije je bitno manja od dugova koje je komp. napravila. Vjerovnici su ti koji dogovaraju samu nagodbu. Budući da nijedan od dioničara nije prijavio svoju tražbinu, oni u ovom trenutku nisu stranke u postupku, što ne znači da će u postupku biti izbačeni. Za vlasnike firmi je preje predviđeno da će ostati ono što ostane kad se vjerovnici naplate. Nažalost, i vjerovnici će morati otpisati dio svojih tražbina”, kazao je Peruško.
“Govoreći o savjetnicima, bitno je da razumijemo cijeli kontekst procesa. U ovom su poslu potrebna specifična znanja, a za to su angažirani savjetnici. Oni pomažu izvanrednoj upravi da vodi ovaj proces. Osim prvog savjetnika koji je angažiran, svi ostali angažirani su od strane vjerovnika i plaćaju ih vjerovnici Cjelokupni trošak savjetnika je na nivou 1% cjelokupnih tražbina koje vjerovnici potražuju od Agrokora.
U sličnim procesima savjetnici predstavljaju 1-3% troškova procesa. Znači, u zadnjih 6 tjedana (nova uprava) proveli smo pregled savjetničkih troškova i očekujemo da ćemo ih uskoro prezentirati na našim stranicama, vjerojatno za dva tjedna.
Trošak savjetnika prema samom dugu Agrokora, u kontekstu sličnih projekata u inozemstvu i u kontekstu savjetničkih naknada koje je društvo imalo u prošlih pet godina. Texo Management je jedan od podizvođača našeg savjetnika. Savjetničkim uslugama njih i ostalih domaćih savjetnika izv. uprava je vrlo zadovoljna i ne vidim razloga da i jednog od njih odbacimo”.
Čak 242 000 kn tjedno dobivali su savjetnici Texo Managementa, mislim da je to presudilo Anti Ramljaku, a ne to što je angažirao svoju bivšu tvrtku. Presudila je visina iznosa, premijer je kad je to pročitao bio vrlo nezadovoljan. Znali smo da Ramljak jest angažirao svoju bivšu tvrtku. To možda nije bilo moralno, ali nije bilo kršenje zakona. Vidimo da je novi izvanredni upravitelj jako dobar odvjetnik bivšeg.
Marica Vidaković kazala je da Peruško možda nešto lošije spava u zadnje vrijeme, ali da ona nije jedini razlog tome. U zadatim okvirima, kaže, zadovoljna je ovakvim ishodom pregovora. Metode pregovaranja dozvoljene su svakoj strani da ih koristi onako kako misli da će najbolje uroditi plodom. “Zadovoljni jesmo, a očekujemo daleko više od ovog što smo dobili. Cilj dobavljača je da se kompanija što prije oporavi i da počne funkcionirati na tržišnim osnovama. Očekujemo da će nakon potpisvanja nagodbe i uspostave menadžmenta kompanija poslovati po tržišnim principima. Očekujemo da će tada svoje gubitke povratiti na najbrži mogući način kroz poslovanje”, rekla je Vidaković.
“U svakom ovakvom procesu ima dobrih i loših stvari”, rekao je Marin Pucar. “Dobro je da se proces odvijao u kontroliranoj atmosferi, od izglasavanja Zakona do stabilizacije u godinu dana i Agrokora i cijelog gospodarstva. U samim počecima gospodarstvo i Hr. i BiH i Srbije i Slovenije bilo je ugroženo ovim procesom. Isto tako, svi dobavljači i vjerovnici izbubili su velike vrijednosti koje su mogli uložiti u svoje kompanije i nove investicije. Svi dobavljači bili su u inferiornoj poziciji, ali svaka nagodba traži kompromis. Dobavljači Konzuma izvukli su najkraći kraj. Konzum je bio kompanija iz koje je izvučeno najviše novca i koji je ostao bez imovine, a dobrim dijelom nauštrb dobavljača”, rekao je.
“Što se tiče budućnost ‘zdravih kompanija’ koncerna, od prvog dana krize u Agrokoru naglašavao sam da je prioritet stabilizacija Agrokora i svih njegovih kompanija. Kad završi proces, a nadam se da ćemo u srpnju imati novi Agrokor, Podravka nikad nije skrivala svoju ambiciju da se pojavi kao pretendent na pojedine dijelove, ako budu ponuđeni na prodaju. U ovom trenutku moramo se usredotočiti na finalizaciju nagodbe. Što se tiče Podravke, planiramo ekspanziju i na inozemna tržišta”, rekao je Pucar.
Odvjetnik Krsnik rekao je kako primjećuje da je atmosfera kao malo slavljenička, iako ne zna što se to slavi. “S obzirom da Lex Agrokor sve regulira, sve mora biti transparentno. Parmalat nema veze s ovim Lexom, ali tamo je bila druga situacija, tamo se izvlačio novac. Najveći pojedinačni vlasnik imao je najviše 3% vlasništva, a novac se skrivao u Švicarskoj.” Pitao je zašto je Lex Agrokor uopće donesen i smatra da je to samo zato da bi se razvlastio jedan čovjek. Krsnik je rekao da kao odvjetnik ne radi ni za koga u procesu s Agrokorom, no kako se pita, ako smo ozbiljna država, zašto se žuri s nagodbom. “Još nemamo ni stav Ustavnog suda je li Lex Aagrokor u skladu s Ustavom. Što će biti ako Sud kaže da je zakon neustavan? Što će onda biti s nagodbom, upitao je. Nije mu jasno kako će se kompanije iz koncerna proglasiti nesolventnima, i da se jamstva knjiže kao gubici te tvrtke. Ledo npr. ima garancije i mora ih upisati kao svoj gubitak a nitko nije rekao da se ta jamstva odmah proglase ništetnima, jer Ledo taj novac nije ni vidio zato što je sve išlo krovnoj kompaniji. Kad se jedno društvo gasi, država gubi porez koji nije mali”, zaključio je.
Peruško kaže da Lex Agrokor omogućio da se od prvog dana zaštiti poslovanje cijelog sustava, s više od 50 tisuća zaposlenih. Način na koji je vođen postupak omogućio je da dobavljači budu isplaćeni, hrvatski dobavljači isplaćeni su u prvoj godini ukupno 490 mil. eura. Dobili su novac za koji su prije dok je sustav Agrokor poslovao čekali i godinu dana. Spriječili smo da se efekt prebaci na dobavljače i njihove kompanije i da se prelije na regiju. Onemogućili smo nekontroliranu reakciju. Na kraju procesa nećemo imati niti jednu izgubljenu kompaniju, nijedno radno mjesto. Imat ćemo kompaniju kkoja i dalje puni preko 3,5% državnog proračuna. Bez ovoga, posljedice bi bile vrlo teško za cijelo gospodarstvo.
Krsniku je rekao je bespredmetno pričati o tome jesu li jamstva važeća. Ako netko bude jamac za kredit, zašto bismo rekli da jamstva u korporativnom svijetu ne vrijede. Banke i kompanije davale su jamstva vjerovnicima da osiguraju naplatu vjerovnicima u slučaju da se bilo što desi. Taj princip bit će u ovom postupku poštovan.
Krsnik, kaže, gleda samo sa kazneno-pravnog aspekta. I nagodba i Lex počiva samo na izvješću od Pricewaters Housea. U kaznenom postupku morat će ići u revizorsku procjenu. Navodno u tom izvješću ima 30 str. u kojima se oni ograđuju. Nema razloga za slavlje, situacija je puno ozbiljnija nego što se želi prikazati. Je li točno da ste naredili predsjednicima društava da izvole knjižiti jamstva kao gubitak, pitao je Peruška. Ako je to točno, s kaznenog aspekta bit će problema, rekao je.
Peruško je rekao da će se referirati na međuanrodne računovodstvene standarde i da je problemu pristupljeno vrlo strukturirano. Zatražili smo mišljenje najveće revizorske kuće na svijetu, a i razgovarali smo s našim vjerovnicima.v Dana 10. travnja 2017. stigla su na naplatu sva poztraživanja. Samim time jamstva, a jedina točka o kojoj možemo razgovarati je model po kojem se ta jamstva raspoređuju na kompanije koje su vršile jamstva. Diskusija o tome treba li jamstva knjižiti je bespredmetna. Prije nego uđete u tu diskusiju, trebate pogledati međunarodne standarde.
“Sberbank se vratio u pregovore”, rekao je Laušić, zbog toga što je sud u Londonu priznao Lex Agrokor. Dijelom se vratio i kad je usvojen model koji financijski odgovara vjerovnicima – da se naplata potraživanja radi na razini poduzeća, a ne Agrokora.
Lex Agrokor branila je i Marica Vidaković, a i Frenki Laušić kazao je da je taj zakon apsolutno polučio svoj rezultat.
U vezi s jamstvima Franki Laušić rekao je kako je čovjek koji je potpisivao jamstva, Ivica Todorić, nedavno na svojem blogu izjavio da su jamstva pravno ništavna. To je neshvatljiv, da čovjek sam sebe proglašava kriminalcem i dokaz je koliko se taj čovjek pogubio.
“Kad smo prije godinu dana krenuli u podršku cijelom maloprodajnom lancu u regiji, onda smo zacrtali kao prioritet stabilnost sustava. U okviru ove nagodbe vezali smo uz taj sustav svoju sudbinu naredne četiri godine. Naplatu naših potraživanja vezali smo uz sudbinu Konzuma u Hrvatskoj, to dovoljno goovori o tome koliko nam je bitan Konzum i koliko vjerujemo u opstanak tog lanca”, rekao je Pucar.
Na pitanje hoće li Ivica Todorić za 10 dana biti izručen Hrvatskoj, Krsnik je rekao da sigurno neće biti izručen. Ima još tri žalbena postupka i nitko ne može reći kolikoo to može trajati. I nakon pravomoćne presude izručenje se može iz drugih, npr, humanitarnih razloga odbijati, rekao je.
