Predsjednik Vlade Andrej Plenković u intervjuu koji je dao za Financial Times 2019., prije hrvatskog predsjedanja Europskom unijom, osvrnuo se na demografske izazove. Smatra da su one egzistencijalno pitanje za brojne članice Europske unije. Kako se može pročitati na službenim stranicama Vlade Republike Hrvatske, tada je Plenković rekao da će se tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a posebna pozornost posvetiti demografiji. Na inicijativu Hrvatske demografija je uvrštena u Strateški program EU-a. Dubravki Šuici povjeren je taj resor u Europskoj komisiji.
Popis stanovništva pokazao je da Hrvatska ima 3,89 milijuna stanovnika. To je 9,25 posto manje stanovnika nego 2011. godine, objavio je Državni zavod za statistiku prve rezultate popisa stanovništva 2021. godine.
> Popis stanovništva: Do kraja desetljeća Hrvatska bi mogla imati tek 3,5 milijuna stanovnika
Europska unija mora se suočiti s „egzistencijalnim“ problemom pada broja stanovnika. Problem je to s kojim se nosi dio njezinih država članica, upozorio je 2019. premijer Plenković.
Egzistencijalni problem za neke nacije
Plenković, predsjednik Vlade desnog centra, za Financial Times kazao je da se zemlje poput Hrvatske bore s padom broja stanovnika. Problem je i u depopulaciji ruralnih područja. To se događa zbog niskih stopa nataliteta i iseljavanja u bolje razvijene regije.
Prema Eurostatu, broj stanovnika u 2018. godini pao je u 10 od 28 država članica Europske unije, uključujući Hrvatsku, Latviju, Bugarsku i Rumunjsku.
„Ovo je strukturalni, skoro egzistencijalni problem za neke nacije, i mi nismo jedini“, rekao je Plenković u intervjuu u Bruxellesu. „Na godišnjoj razini gubimo 15 000, 16 000 ljudi samo zbog činjenice da imamo 15 000, 16 000 više umrlih nego rođenih. Za zemlju koja ima oko 4 milijuna stanovnika to je mnogo, zar ne? Plus što sada postoji sloboda kretanja“, kazao je Plenković.
“Demografija u središtu hrvatske agende”
Prema podacima Ujedinjenih naroda, Hrvatska, najnovija država članica EU-a, peta je u svijetu po smanjenju stanovništva te će, također prema prognozama UN-a, do 2050. godine izgubiti 17 posto svog stanovništva iz 2017. godine.
>Demograf Strmota: Ugrožen je mirovinski sustav, trebamo cjelokupnu populacijsku politiku
Hrvatska želi staviti demografiju u središte svoje agende tijekom šestomjesečnog predsjedanja Europskom unijom, rekao je Plenković 2019. Zagreb je također uspješno zagovarao da Dubravka Šuica postane povjerenica Europske komisije zadužena za demokraciju i demografiju.
Plenković: “Činimo sve što možemo”
Plenković je rekao kako želi da Bruxelles istraži koje su države najviše pogođene te koje politike i mjere provesti da bi se povećale stope nataliteta i pomoglo Europskoj uniji u suočavaju s ovim problemom.
„Uistinu smo mnogo učinili u pogledu demografskih politika, poreza, skrbi za djecu, novčanim potporama roditeljima, itd. Činimo sve što možemo, ali treba učiniti nešto i na europskoj razini“, kazao je.
Dodao je da će kohezijske politike biti ključne u adresiranju ovog problema.
Hrvatska će ovdje zakoračiti u politički visoko „nabijenu“ arenu. Gubitak Ujedinjenog Kraljevstva kao kontributora utjecat će na dogovor o sljedećem sedmogodišnjem proračunu. Finska, predsjedateljica u drugoj polovici 2019. godine, predložila je smanjivanje izdvajanja za koheziju.
Rumunjska izgubila skoro četiri milijuna stanovnika
Države istočne Europe žele zadržati izdvajanja za koheziju jer iz njega financiraju slabije razvijene regije, iako države zapadne Europe inzistiraju da se više europskog novca treba preusmjeravati prema modernim prioritetima, kao što su istraživanja i klimatske promjene.
„Europski je proračun velik – to je sedmogodišnji proračun i treba pronaći načine i odgovore na razne izazove“, zaključio je Plenković.
Financial Times u nastavku teksta navodi podatke za neke druge europske zemlje:
Hrvatska i ostale zemlje bivše Jugoslavije, koje su izgubile stanovništvo u ratovima tijekom 1990-ih, nisu jedine koje se suočavaju s negativnim demografskim trendovima. Prema podacima Balkanske istraživačke mreže, od pada komunističkog diktatora Nicolaea Ceausescua, Rumunjska je izgubila skoro 4 milijuna stanovnika, što je 16,4 posto stanovništva iz 1990. godine. Do 2050. godine, broj stanovnika mogao bi pak pasti za 30 posto, kažu podaci UN-a.
Što čini Mađarska
Stroži imigracijski zakoni također ograničavaju rast broja stanovnika. Mađarska, čiji se premijer Viktor Orban protivi imigraciji, promovira više stope nataliteta kao kamen temeljac svojih politika.
Orban je tako nedavno objavio da žene koje rode četvero ili više djece više neće morati plaćati porez, dočim će novim bračnim parovima osigurati kredit koji će biti otpisan ako budu imali troje djece.
Srbija je također osigurala novčane naknade za svako dijete, a iznos se povećava do četvrtog djeteta.
Narušeno povjerenje u institucije
Za mnoge stanovnike istočne Europe odluka o djeci ili o ostanku ovisi također o povjerenju u institucije, koje je narušeno u mnogim zemljama.
Nedavno istraživanje Europske banke za obnovu i razvoj pokazalo je da bolje upravljanje vodi k većoj produktivnosti i zadovoljstvu životom zbog čega će se manje odlaziti iz vlastite domovine u potrazi za boljim životom.
Alida Vračić, istraživačica u ECFR-u, istaknula je da države trebaju ponovno razmisliti o restriktivnim imigracijskim mjerama. „Nacionalne politike mogu značajno doprinijeti sudjelovanju imigranata u tržištima, no ove odluke su teške“, kazala je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
