Popis stanovništva: Do kraja desetljeća Hrvatska bi mogla imati tek 3,5 milijuna stanovnika

popis stanovništva
Zagreb, 16.10.2020 - Ministarstvo poljoprivrede i Grad Zagreb šestu godinu zaredom organiziraju Sajam zimnice i autohtonih proizvoda, koji se održava na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu od 16. do 18. listopada. U sklopu ovogodišnjeg Sajma zimnice i autohtonih proizvoda svoje domaće proizvode će predstaviti i prodavati sto hrvatskih proizvođača iz cijele Hrvatske. Sajam su posjetili gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić i pomoćnik ministrice poljoprivrede Zdravko Barać. Foto HINA/ Dario GRZELJ/ dag

Hrvatska bilježi najveći pad broja stanovnika u usporedbi s drugim popisnim razdobljima, prema prvim rezultatima popisa 2021., upozorili su demografi Ivo Turk i Ivan Čipin. Do kraja desetljeća zemlja bi mogla imati tek 3,5 milijuna stanovnika, izvijestio je HRT.
Popis stanovništva pokazao je da Hrvatska ima 3,89 milijuna stanovnika. To je 9,25 posto manje stanovnika nego 2011. godine, objavio je Državni zavod za statistiku prve rezultate popisa stanovništva 2021. godine.

> Demograf Šterc o padu broja stanovnika: To je nevjerojatna katastrofa!

> Popis 2021.: Hrvatska ima 3,88 milijuna stanovnika, čak 396.360 manje od 2011.!

Najveći pad broja stanovnika od osamostaljenja

Demograf Turk s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar ističe da je to najveći popisni pad od hrvatskog osamostaljenja. To znači da je Hrvatska u zadnjih 10 godina gubila stanovništvo najvećim intenzitetom u usporedbi s prijašnjim popisnim razdobljima.

Iako broj stanovnika Hrvatske cijelo vrijeme pada, popis stanovništva 2011. pokazao je pad stanovnika od 3,4 posto u odnosu na 2001. Popis iz 2001. zabilježio je pad stanovnika od 7,25 posto u odnosu na 1991. godinu.

Najgore informacije tek slijede

To samo po sebi dovoljno govori o negativnim i lošim demografskim pokazateljima u Hrvatskoj. Treba napomenuti da to nije ni najgora stvar. Treba još vidjeti koja je dobno-spolna struktura stanovništva, ističe Turk.

DZS je objavio tek podatke o broju ukupnog stanovništva po gradovima i županija, a detaljniju statistiku, kao i onu o dobnoj strukturi stanovništva, objavit će kasnije. No, Turk ističe kako je za očekivati da će podaci o dobnoj strukturi pokazati još veći broj starijih osoba (od 60 i više godina) u odnosu na mlade osobe (19 godina i mlađe). Za očekivati je da su mladi ti koji su se iselili.

Pad stanovništva bi se mogao i ubrzati

Daljnji problem starenja stanovništva imat će negativnu reperkusiju na natalitet, ističe Turk.

Demograf Čipin s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu ističe da su ovakvi rezultati očekivani, a smatra i da bi se trend pada stanovništva mogao i ubrzati.

Ako se nastavi ovakav trend, broj stanovnika bi mogao pasti ispod 3,5 milijuna znatno ranije nego što su to prognozirali Eurostat i UN. I to već do kraja ovog desetljeća, kaže Turk.

Simptomi društvenih problema

Smatra da će se postojeći negativan prirodan prirast, odnosno veći broj umrlih nego rođenih, nastaviti i u narednih 10 godina. Nikako nije realno da se taj trend obrne, smatra.

U zadnje dvije godine rekordno je visok negativni prirodni prirast isključivo zbog znatnog povećanja broja umrlih u pandemiji. Broj rođenih ostao je više-manje sličan u zadnjih pet godina, prosječno oko 36 tisuća, kaže Čipin.

Stoga ističe da postoji samo jedan demografski proces na koji se možemo osloniti ako želimo usporiti ili preokrenuti depopulaciju, a to su migracije.

Čipin: “Rješenje je u migracijama”

– Ne trebamo očekivati neki značajniji porast broja rođenih pa čak niti da dostignemo brojku od 40 tisuća rođenih godišnje. Ne možemo smanjiti broj umrlih značajnije ispod 50 tisuća. Ali, na migracije država može utjecati te nositelji političke vlasti trebaju odlučiti na koji način, poručuje.

Dodaje kako bi se prije te odluke trebale napraviti ozbiljne analize, demografske, ekonomske i druge, ali i da niski fertilitet i emigiraciju ne bi trebalo tretirati isključivo kao “problem koji treba riješiti” već kao simptom nekih drugih društvenih problema.

– Tek kad njih počnemo rješavati onda možemo očekivati i djelomičnu demografsku revitalizaciju, kaže.

Dodaje i da je Hrvatska na demografskom vrhuncu bila 1990. odnosno 1991. godine. Vrlo je teško, kaže, očekivati da ćemo ikada, barem u ovom stoljeću, imati tadašnji broj od 4,78 milijuna stanovnika.

Demografska politika treba biti nadstranačka i nadvladina

Turk, čiji je znanstveni rad usmjeren na demografiju perifernih dijelova Hrvatske, ističe da je jedan od najvećih problema izumiranje upravo tog, perifernog dijela i ruralnih krajeva Hrvatske.

Tako navodi da Ličko-senjska županija, primjerice, ima manju gustoću stanovništva od 10 stanovnika po kilometru kvadratnom, što je pust prostor.

Izumire i Vukovarsko-srijemska županija. Tu bi, smatra Turk, Hrvatska trebala imati snažnu demografsku politiku, koja bi trebala biti strateški postavljena i dugoročna.

Smatra da perifernim prostorima, za ponovno naseljavanje, trebaju centralne funkcije. Nitko neće doći živjeti u Liku jer je ona lijepa, već ljudi trebaju i raditi.

Potrebna je, ističe, demografska politika koja bi bila nadstranačka i nadvladina, koja bi imala kontinuitet unatoč promjeni stranaka ili vlada na vlasti.

Ništa se ne može postići preko noći

Ističe i da u ovom trenutku, nema brzog recepta za demografski oporavak jer se u demografiji ništa ne može popraviti preko noći.

– Kada biste sada išli popravljati stanje, to bi se vidjelo tek za 20 ili 30 godina, kaže Turk. Rješenje vidi u povratku mladog iseljenog stanovništva.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/HRT

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.