Ovo je sedam ljudi iz platforme Možemo! koji ulaze u Sabor

Foto: Fah/Snimka zaslona (Fotomontaža: Narod.hr)

Prema rezultatima Državnog izbornog povjerenstva, lista platforme Možemo!, odnosno zeleno-lijeve koalicije koju čine stranke Nova ljevica, Radnička fronta, ORaH, Zagreb je naš! i Za grad osvojila je sedam mandata u Hrvatskom saboru.

U novom sazivu gledat ćemo: Tomislava Tomaševića, Sandru Benčić, Damira Bakića, Vilima Matulu, Radu Borić, Katarinu Peović te Bojana Glavaševića.

> Bez mjesta u Saboru Pernar, Maras, Kerum, Grdović, Divjak…

> (VIDEO) Kako je Rada Borić, radikalna ljevičarka i aktivistica, proslavila rezultate izbora?

> Što znamo o parapolitičkim organizacijama koje u suradnji sa SDP-om sudjeluju u kampanji udomljavanja djece od homoseksulaca

> Zašto radikalna ljevica skriva bračni par Benčić-Petrović koji se bori za Sabor?

Iz političke platforme Možemo! u parlament po prvi put ulaze Tomislav Tomašević, Sandra Benčić, ali i profesor Prirodnoslovno-matematičkog fakulteta Damir Bakić. Iz tzv. zeleno-lijeve koalicije. Zastupnički mandat dobile su i Katarina Peović iz Radničke fronte te Rada Borić iz Nove ljevice, kao i nezavisni kandidat, bivši SDP-ovac Bojan Glavašević te kazališni glumac Vilim Matula.

Benčić protiv referenduma o braku: “Danas su na tapeti LGBT osobe i Srbi, a već sutra to može biti bilo tko drugi”

Benčić je članica političke platforme Možemo koja je na prošlim europarlamentarnim izborima u svibnju osvojila tek 1,79 posto glasova birača. Na kandidacijskoj listi platforme koju su činile stranke Nova ljevica i ORaH, Sandra Benčić tada je zauzela četvrto mjesto te osvojila 790 glasova birača.

Benčić se zalagala protiv referenduma o braku:

“Ta radikalizacija političke scene može biti izuzetno opasna, jer danas su na tapeti LGBT osobe i Srbi, a već sutra to može biti bilo tko drugi. Možda i vi! Građani to trebaju imati na umu, pogledati u povijesti i prisjetiti se gdje nas sve ovakve inicijative mogu odvesti. Mislim da većina građana to ne želi i zato ih pozivam da zaustave takve inicijative i već na ovom referendumu jasno kažu „protiv“.”, rekla je 2013. godine.

Benčić je poznata i kao aktivistica Centra za mirovne studije, koji nekritički izvještava o migrantskoj krizi te optužuje hrvatsku policiju za nasilje nad migrantima. Riječ je o nevladinoj organizaciji kojoj je ministarstvo unutarnjih poslova onemogućilo ulazak u prihvatilišta za tražitelje azila u Zagrebu i Kutini. Osim što je aktivna u Centru za mirovne studije, Sandra Benčić je aktivistica i Kuće ljudskih prava. Benčić je navedena i kao jedna od osnivačica Zaklade Solidarne, na čije je prikupljanje donacija u sklopu fonda #SPASIME došao i premijer Andrej Plenković te je prikupljeno tek nešto više od 160.000 kuna.

Matula je bio član Saveza komunista Hrvatske

Vilim Matula često se u javnosti pojavljivao 2016. tijekom histerične kampanje aktivista nevladinih udruga protiv dr. sc. Zlatka Hasanbegovića, tadašnjeg ministra kulture.

Bio je član Saveza komunista Hrvatske, a na 11. kongresu SKH bio je izabran u Centralni komitet.

Tko je Rada Borić?

Rada Borić, zastupnica u zagrebačkoj Gradskoj skupštini i potpredsjednica Nove ljevice, jedna je od osnivačica Centra za ženske studije, feministička aktivistica, članica brojnih međunarodnih ženskih mreža i inicijativa. “Nova ljevica okuplja ljude koji su se dokazali zauzimanjem za ljudska prava i javno dobro, i kojima nije stalo do političkih karijera. Civilno društvo ima ograničene mogućnosti utjecaja i zato stvaramo političku stranku”, objasnila je Rada Borić, i izrazila “zadovoljstvo najavom podizanja kreditnog rejtinga Hrvatske”. Neobično je i zanimljivo kada lijevi političari i aktivisti podržavaju izvješća Standard & Poors’a u vlasništvu američkih financijskih društava i privatnog kapitala koja uz Moody’s i Fitch svojim svojim ocjenama kreditnog rejtinga kroje sudbine velikih banaka, tvrtki, država i cijele eurozone.

Na Sveučilištu u Helsinkiju Rada Borić vodila je kolegij o kulturnoj povijesti Balkana i Zagreba i radila kao lektorica hrvatskog jezika. Centar za ženske studije korisnik je institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, a kao institucija neformalnog obrazovanja od 1995. provodi i razvija vlastiti program obrazovanja uz stalno nastojanje da se ženski ili rodni studiji integriraju u institucije visokog obrazovanja. U tome su uspjele kada je početkom 2016. osnovan Centar za ženske studije Filozofskog fakulteta u Rijeci, prvi centar takve vrste u sklopu akademskog sustava RH. Međutim, zahvaljujući predavačicama na fakultetima ulazile su na sveučilišta i indirektno. Na ženskim studijima predaje Nadežda Čačinovič, koja je u isto vrijeme na Odsjeku za filozofiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta predavala etiku, a u Centru kolegij Žene i filozofija. ” Rekla bih da su se predavačice ohrabrivale u “švercanju” ženskih tema u sveučilišne kurikulume, tako da su na fakultetima konačno postale legitimnima primjerice feminističke teorije”, kazala je Rada Borić u razgovoru za H-alter.

Napad na U ime obitelji

Jednom prilikom dotaknula se i pitanja pobačaja ponovno ga nazvavši “pravom”, te se okomila na udrugu U ime obitelji.

”Pravo je ugroženo, jer već sada, premda zakonski medicinski prekid trudnoće nije zabranjen, nema jednake dostupnosti sigurnom i besplatnom pobačaju i vrši se društveni i politički pritisak da se on zabrani. Uvijek i iznova treba naglasiti da žene, da aktivistkinje, ne zagovaraju pobačaj, već pravo na pobačaj. Žena ima pravo sama odlučivati, kao »prvotna«, o svome tijelu. Postoji kritična masa koja bi izgurala takav Zakon. Kao što je ugurala u Ustav odredbu da je brak isključivo zajednica žene i muškarca. »U ime obitelji« ima resurse, ima podršku Crkve. I oni su strpljivi. Ali, žene su uporne. I branit će svoja prava”, dodaje Borić.

Branila Trg maršala Tita

“Godinu 2017. bismo trebali živjeti baveći se stvarima koje se tiču života građanki i građana. Čini se da tema Tito dobrim dijelom služi da se zamagle stvarni problemi, pa se stoga radije bavimo povijesnim, pitanjima, i to na pogrešan način. Nije ljevica ta koja nameće temu Tita.(…) Ukoliko će pomoći da postanemo uspješniji i sretniji preimenovanjem Trga maršala Tita, neka i to dočekamo. No bojim se da se odricanjem hrvatske antifašističke prošlosti to neće dogoditi. Ono što je dodatno problematično jest da se povijest, povijesne činjenice počinju koristiti za neke druge probitke, najčešće samo političke”, rekla je za Novi list.

Biskupu Košiću određivala bi što će govoriti

“Košić je zaboravio što bi trebao biti govor s oltara”, rekla je Borić jednom prilikom za Novi list, te dodala: “Za njega je i osuđeni zločinac Dario Kordić »moralna veličina«. Crkva bi se trebala ograditi od političkih, često i mrzilačkih, govora s oltara. Ne može se držati misa za Pavelića niti se može na taj način govoriti o zločincima”.

Podrška Josipoviću

U vrijeme predsjedničkih izbora javno je  dala podršku predsjedničkoj kandidaturi Ive Josipovića.

Tim povodom je istaknula kako u Hrvatskoj “ugrožavaju Crkva i desne stranke”. Ocijenila je dobrim što se u Hrvatskoj po prvi puta za predsjednicu može birati žena i spočitnula medijima što su ponekad bili seksistički u odnosu na nju.

Naglasila je, međutim, kako “birajući ženu ne znači birati i feministkinju” te da se Kolinda Grabar Kitarović niti jednom nije decidirano založila za promicanje ženskih prava. “Od žena se u vremenu krize očekuje jedino da budu štedljive”, rekla je.

Aktivna na prosvjedima za Istanbulsku konvenciju

Svoju podršku Andreju Plenkoviću kad je ratifikacija Istanbulske konvencije u pitanju, pokazala je sudjelovanjem na aktivističko-političkim skupovima za ratifikaciju Istanbulske konvencije, na kojima su sudjelovali i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, bivša premijerka Jadranka Kosor, novinarka Maja Sever, tv voditeljica Daniela Trbović, glumica Judita Franković, Sandra Benčić i Gordan Bosanac.

Podrška ‘trećem rodu’

Gostujući u emisiji Pressing N1 televizije, Rada Borić je izjavila kako je za ‘treći rod’.

“Važno je znati da većini nikada ne mogu biti ugrožena ljudska prava, neće nitko mene ili vas tjerati da prekrižimo tu kućicu. Ako može u Njemačkoj, može i u Hrvatskoj”, rekla je Borić.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr