Parlamentarni izbori: Evo kako je HDZ razmjestio svoje ministre

Foto: Fah (Fotomontaža: Narod.hr)
U iščekivanju raspuštanja Sabora, koje bi se, po najavama vodećih ljudi HDZ-a, trebalo dogoditi u idućih desetak dana, u stranci su počela nagađanja o imenima koja bi mogla popuniti prolazna mjesta na izbornim listama.

Iako je raspuštanje Hrvatskog sabora ključni preduvjet, nema potvrde hoće li to biti već do kraja mjeseca. Oporba tvrdi da je odluka pala – Sabor će biti raspušte:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Znam da forsiraju izbore i žele kapitalizirati svoju navodnu popularnost, ali čini mi se da bi se mogli jako iznenaditi.“, poručuje zastupnik Mosta Nikola Grmoja.

Jesu li izbori mogući u ljeto?

Zadnju riječ imat će epidemiolozi. Na pitanje jesu li izbori mogući na ljeto:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Odgovor je da”, kazao je za RTL Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a.

A to znači da nas do izbora dijeli dva mjeseca uz kampanju bez velikih okupljanja, ali zbog toga vjerojatno i nešto jeftinije izbore.

Riječ je o složenom poslu, koji u pravilu donosi neprospavane noći i teške riječi na svim razinama stranke, jer je pretendenata uvijek višestruko više nego mjesta na izbornim listama, navodi dnevnik.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U stranci se zato već osjeti stanovito uzbuđenje vezano uz skoro sastavljanje lista, no čini se da predsjednik HDZ-a Andrej Plenković raspravu o tome još nije otvorio ni u najužem krugu.

Radi se o već poznatom stilu Plenkovića, koji s kadrovskim pitanjima običava čekati do posljednjeg trenutka, što u pravilu izaziva napetost svih koji smatraju da zaslužuju visoka mjesta na listama. Dok se čeka Plenkovićev mig, u stranci se već naveliko špekulira s imenima, piše Večernji list.

U prvoj izbornoj jedinici listu će predvoditi Andrej Plenković. U drugoj bi to trebao biti Gordan Jandroković, u trećoj Davor Božinović. U četvrtoj jedinici bi se po informacijama na čelu liste mogao naći Ivan Anušić, u petoj Zdravko Marić, u šestoj Tomislav Ćorić, u sedmoj ministar branitelja Tomo Medved, u deveroj jedinici Goran Pauk, a u desetoj Damir Krstičević.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Foto: Fah (Fotomontaža: Narod.hr)

Beroš HDZ-ov adut tamo gdje se treba tući sa SDP-om?

Sam Plenković na zadnjim se parlamentarnim izborima kao novoizabrani šef stranke kandidirao u prvoj izbornoj jedinici, koja obuhvaća centar Zagreba pa sugovornici mahom očekuju da će s iste pozicije i u ove izbore.

Na toj ga je listi 2016. godine slijedio Gordan Jandroković, no kuloari ovoga puta nagađaju da bi se on mogao pojaviti na čelu liste u drugoj izbornoj jedinici, koju čine istok Zagreba, Koprivničko-križevačka i Bjelovarsko-bilogorska županija.

Na tom mjestu neki, međutim, vide Vilija Beroša, ministra zdravstva čija je popularnost naglo porasla zbog angažmana na suzbijanju koronavirusa. Nema razloga da HDZ ne iskoristi popularnost svog ministra, no dio sugovornika kalkulira kako bi Beroša trebalo staviti na vodeću poziciju u jedinicama u kojima se HDZ “tuče” sa SDP-om ili onima u kojima stranka stoji lošije od konkurencije, kako bi privukao što više glasova.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U tom kontekstu neki govore i o mogućem Beroševu angažmanu u trećoj, tradicionalno SDP-ovoj izbornoj jedinici, dok neki na prvom mjestu na listi u toj, zagorsko-međimurskoj izbornoj jedinici vide Davora Božinovića, čiji je ugled također rastao s angažmanom na čelu Nacionalnog stožera za civilnu zaštitu.

Uzdanica je i Darko Horvat, aktualni ministar gospodarstva.

Standardno najjača HDZ-ova izborna jedinica je deveta koja obuhvača Ličko-senjsku, Zadarsku, Šibensko-kninsko te sjeverni dio Splitsko-dalmatinske županije.

Na izbore sami

Dok se ljevica nastoji okupiti oko SDP-a, u HDZ-u ne razmišljaju o koalicijama. Govori se tek da bi stranka neku suradnju mogla ostvariti u pojedinim izbornim jedinicama procijeni li se da bi joj regionalno prepoznati pojedinci ili stranke mogli pomoći u osvajanju više mandata. U tom kontekstu kuloari spominju mogućnost suradnje s HSLS-om Darija Hrebaka, no u stranci zasad ne potvrđuju takav plan, piše Večernji.

Inače, 9. travnja HDZ i SDP odbili su u Hrvatskom saboru Mostov prijedlog za uvođenje elektroničkog glasovanja. Takvo glasovanje podržalo je preko 400.000 građana 2018. godine, kada su svojim potpisom podržali održavanje referenduma o pravednijem izbornom sustavu kojeg je organizirala građanska inicijativa Narod odlučuje.

Unatoč tome što je prikupljen dovoljan broj potpisa, Vlada Andreja Plenkovića tek je tri mjeseca nakon što su potpisi predani Saboru objavila kako inicijativa Narod odlučuje nije skupila dovoljno potpisa za referendum.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.