HRT ovih dana potvrđuje da nije javna, već PR služba SDP-a i Ive Josipovića. U borbu da Zoran Milanović ostane na vlasti, uključili su i napade na predsjednicu Republike. Posjet predsjednice Mađarskoj – zajedno su kritizirali Jadranka Kosor i Ivo Josipović. U funkciji napada bila su i izvješća o tome da je predsjednica Grabar Kitarović obišla prihvatni kamp za migrante u Opatovcu gdje je pohvalila rad policije. Nakon posjeta Bapskoj u prihvatnom centru predsjednicu je dočekao Ranko Ostojić, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova koju je je samo dan ranije, zajedno s ministrom Antom Kotromanovićem vrijeđao, a HRT je te uvrede revno prenosio, bez ikakvog odmaka, pojašnjenja o obavezama ministra ili stavljanja napada na predsjednicu Republike u kontekst izborne utrke.
Niz uvreda na ‘javnoj televiziji’
“”Ići se klanjati ljudima koji su postavljali bodljikavu žicu na granicu Republike Hrvatske, grliti se sa vojvodama okolo, to ja sigurno neću raditi, to neka radi netko drugi. Ali neka bar ne daje lekcije i ne govori o hrvatskoj policiji da ne radi svoj posao i da ne zna štititi svoju granicu”, rekao je istog dana Ostojić.
Negativna kampanja prema predsjednici Grabar-Kitarović nastavila se i dan kasnije, tijekom nedjelje, kada je gošća kod Aleksandra Stankovića u emisiji ‘Nedjeljom u 2’ bila Jadranka Kosor, inače, bivša premijerka i bivša predsjednica HDZ-a koja na parlamentarne izbore, koliko je poznato, izlazi sa Ivom Josipovićem i Radimirom Čačićem.
Upitana o stavu prema predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović, Kosor je istaknula što najviše zamjera predsjednici: “Nemam prilike govoriti o tome, barem što se političkih procesa tiče. A iz političkog diskursa mogu reći da predsjednik države s tako malim ovlastima ipak jest u stanju doprinijeti nečemu – vjerodostojnosti političara. Kako? Tako, da ispunite barem minimum predizbornih obećanja. Preseljenje u Visoku je bilo jedno od najvećih obećanja, a više se ne spominje. Zatim smanjivanje zaposlenih u Uredu za 100, smanjivanje proračuna za 30 milijuna.To su laka i jednostavna obećanja koja se lako ispunjavaju. Svi političari nešto obećaju, ali moraju nešto valjda izvršiti od toga. Kako će im građani vjerovati?”.
HRT u službi SDP-a i Josipovića
HRT – iako financiran novcem poreznih obveznika, dakle svih hrvatskih građana i pretplatama – već godinama je u funkicij političkih stranaka, a ne javnosti. Iskrivljavanje stvarnosti, pristrano izvješćivanje o SDP-u, Ivi Josipoviću i lijevo-liberalnoj političkoj opciji do apsurdnih je razmjerao dovelo imenovanje Gorana Radmana za glavnog ravnatelja HRT-a – koji je na tu dužnost stupio u listopadu 2012. godine.
Ukoliko se prisjetimo Radmanovog predstavljanja programa u Saboru, tamo je rekao da mu je uzor TV Zagreb 70-ih godina komunističkog režima. Bilo je to vrijeme kad su Franjo Tuđman i Vlado Gotovac bili u zatvoru, a kardinal Alojzije Stepinac smatran ratnim zločincem. Bilo je to i vrijeme kada je u Parizu ubijen hrvatski domoljub i intelektualac Bruno Bušić.
Nakon što je uporno Saboru odbijao dati plaće djelatnika na uvid, ipak je morao popustiti pa je otkrio kako njegova plaća iznosi 17.800 kuna neto, a na plaće u HRT-u odlazi 437 milijuna kuna. Nadzorni odbor HRT-a tražio od njega neopozivu ostavku, što je vladajuća većina glatko odbila, jamčeći mu zaštitu do kraja mandata.
U zadnjih godinu dana – Radman je dao otkaz novinarki Heleni Krmpotić, inače kćeri svjedoka protiv Perkovića i Mustača – udbaša kojima se sudi u Münchenu. Nakon što je zbog javnog istupanja, dao otkaze Hloverki Novak Srzić i Elizabeti Gojan, nasrnuo je na iskusnog novinara i urednika Branimira Bilića, zbog pisma upućenog članovima Programskog vijeća HRT-a u kojem upozorava vijećnike na dramatično loše stanje na javnoj televiziji.
Ne može se ne spomenuti ideološka obojenost jednog velikog dijela informativnog programa koji je u vrijeme određenih demokratskih iskoraka zvučao kao da ga rade aktivisti, a ne neutralni novinari koji su plaćeni novcem poreznih obveznika u društvu koje često izražava suprotan svjetonazorski stav. To je najviše očito bilo u vrijeme referenduma o ustavnoj definiciji braka kao zajednice žene i muškarca kada je većina HRT-ovih emisija i priloga pristrano izvješćivala protiv referenduma. Jedan od najpoznatijih slučajeva je kad je HRT-ov urednik Domagoj Novokmet u emisiji Hrvatska uživo krivotvorio izjavu Željke Markić o braku, samo 2 dana prije referenduma o braku.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
