MojPosao je istražio kako izgleda savršen životopis, koje elemente treba sadržavati i kako treba biti strukturiran. U istraživanju je sudjelovalo više od 120 stručnjaka s područja upravljanja ljudskim resursima te više od 300 tražitelja posla.
Kao ključan element dobrog životopisa i poslodavci (91%) i tražitelji posla (90%) navode poznavanje pravopisa i gramatike. Posjedovanje traženog iskustva kao važno ili čak jako važno ocjenjuje 86% poslodavaca i jednako toliko (86%) tražitelja posla. Uredno formatiranje životopisa je na visokom trećem mjestu za 86% poslodavaca i 88% tražitelja posla, piše HRT.
Hrvatski poslodavci pregledu životopisa posvete manje od 2 minute
Više od polovice ispitanih poslodavaca (53%) inicijalnom pregledu životopisa posveti manje od dvije minute. Trećina poslodavaca (33%) ‘skeniranju’ životopisa posveti i do 5 minuta, dok svega njih 15% utroši i više od 5 minuta.
Najveće greške koje kandidati u životopisu mogu napraviti su izostavljanje podataka poput kontakta ili radnog iskustva, čak 76% poslodavaca navedene greške smatra nedopustivima.
Kada je u pitanju najveća pogreška prilikom samog procesa prijave na posao, poslodavce najviše smeta životopis naslovljen na drugu tvrtku ili radnu poziciju (48%). Trećina poslodavaca (34%) smatra da je najveći propust slanje prijave koja ne udovoljava uvjetima navedenim u oglasu, dok ih 16% najvećim propustom smatra izostavljanje traženih dokumenata.
Većina poslodavaca provjerava kandidate na društvenim mrežama
Trećina poslodavaca (34%) navodi da bi zanemarili nedostatak traženih kvalifikacija ukoliko ih kandidat osvoji nečim drugim kao što su motivacija, želja i spremnost na učenje ili ukoliko posjeduje specifično radno iskustvo. Tek 12% poslodavaca priznaje da bi dalo šansu kandidatu koji ne zadovoljava tražene uvjete samo u slučaju da nemaju dovoljan broj prijavljenih, dok ih 3% izričito odbija kandidate koji ne udovoljavaju svim uvjetima natječaja.
Većina poslodavca (79%) pretražuje kandidate na društvenim mrežama, najčešće na LinkedInu (73%) i Facebooku (42%). Od neprimjerenog sadržaja na kojeg su poslodavci naišli na društvenim mrežama kandidata izdvajamo: golišave fotografije, ‘čudne’ sklonosti, nasilne slike, rasizam i diskriminacija te ogovaranje trenutnog poslodavca. druge strane, petina poslodavaca (21%) ne traži dodatne podatke o kandidatima putem društvenih mreža.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
