Pet činjenica o državnom odvjetniku

Foto: Fah

DORH je još 2014. zaprimio kaznenu prijavu Tomislava Jelića protiv sudionika privatizacije Croatia osiguranja u kojoj stoji da je državni proračun prodajom Adris grupi oštećen za 3,5 milijardi kuna i proslijedio je na daljnje postupanje nadležnom državnom odvjetništvu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Državni ured za reviziju 2015. ocijenio je da odluku o privatizaciji Croatia osiguranja Vlada Zorana Milanovića nije smjela donijeti samostalno te da joj je za to trebala suglasnost Sabora. Državna revizija učinila je to u sklopu izvješća o obavljenoj reviziji proračuna za 2014.

No, još i danas 2016., svi šute o tome, pa čak i oni koji bi se trebali pokrenuti – državno odvjetništvo (DORH).

> Politizirano državno odvjetništvo ili zašto svi šute o prodaji Croatia osiguranja?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Visoki zemaljski sud u Münchenu osudio je početkom kolovoza 2016. bivše pripadnike jugoslavenskih i hrvatskih tajnih službi Josipa Perkovića i Zdravka Mustača na kaznu doživotnog zatvora zbog sudjelovanja u ubojstvu hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića u Njemačkoj 1983. godine.

Opravdano se postavlja pitanje što je sve ove godine radio Kazneni odjel Državnog odvjetništva koji nije podigao optužnice protiv Josipa Perkovića i Zdravka Mustača?

> Starešina: Vrh kaznenog odjela DORH-a učinio bi korist za demokraciju u Hrvatskoj da nakon presude podnese ostavku

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Što je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske?

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske prema Ustavu RH samostalno je i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih i drugih kažnjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i zakona.

Državno odvjetništvo jedinstveno je pravosudno tijelo koje se ustanovljuje za cijelo područje Republike Hrvatske, a na čelu kojega se nalazi Glavni državni odvjetnik. Unutar Državnog odvjetništva ustrojena su općinska državna odvjetništva te županijska državna odvjetništva. Državno odvjetništvo ustrojeno je strogo hijerarhijski, pa prema tome općinska državna odvjetništva podređena su županijskim državnim odvjetništvima, a ova Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tko je državni odvjetnik u Republici Hrvatskoj?

Glavnoga državnog odvjetnika imenuje na vrijeme od četiri godine Hrvatski sabor, na prijedlog hrvatske Vlade, uz prethodno mišljenje Odbora za pravosuđe Hrvatskoga sabora i po isteku tog vremena može biti ponovno imenovan na istu dužnost. Glavni državni odvjetnik ima svoje zamjenike. Trenutačno dužnost Glavnog državnog odvjetnika obavlja Dinko Cvitan, koji je na toj poziciji naslijedio kontroverznog Mladena Bajića.

Djelokrug rada Državnog odvjetništva

Državno odvjetništvo u kaznenim predmetima poduzima progon i zastupa optužbu protiv počinitelja kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti ili po prijedlogu, zastupaju Republiku Hrvatsku, vodi nadzor nad radom cjelokupne državnoodvjetničke organizacije, te obavlja i druge poslove propisane zakonom i pravilnikom o unutarnjem poslovanju državnih odvjetništava.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Također po propisima o raspolaganju državnom imovinom, DORH daje prethodno mišljenje na prodaju državnog zemljišta ili druge imovine.

Kad je u pitanju suzbijanje korupcije, koja je jedan od temeljnih hrvatskih problema, DORH tu ima najveću ulogu.

Državno odvjetništvo ravna specijaliziranim tijelom zaduženim za progon korupcije i organiziranog kriminala, koje je svima poznato pod imenom USKOK ili punim nazivom Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.

Tko procjenuje rad DORH-a?

S obzirom na širok opseg dužnosti i djelovanja, DORH je dužan podnijeti Hrvatskom saboru izvješće o stanju i kretanju prijavljenog kriminaliteta u prethodnoj godini.

Iako zbog korupcije gubimo 15 posto BDP-a godišnje, donedavni potpredsjednik Vlade Božo Petrov, a današnji predsjednik Sabora javno je stao u obranu trenutačnog državnog odvjetnika, premda je i njegov stranački kolega te ministar gospodarstva, Tomislav Panenić apelirao na DORH da treba istražiti tko je ‘mutio’ u energetici upozoravajući na mogući kriminal kojim su oštećeni građani i potrošači zahvaljući odlukama Ministarstva gospodarstva za mandata HNS-ovog Ivana Vrdoljaka uz potporu tadašnjeg predsjednika Vlade Zorana Milanovića.

> Zbog korupcije gubimo 15 posto BDP-a godišnje, ali Petrov u DORH-u nije vidio problem

Za razliku od Tomislava Karamarka, bivšeg predsjednika HDZ-a i bivšeg prvog potpredsjednika Vlade, koji je krajem svibnja 2016. dao naslutiti kako bi glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan mogao biti smijenjen, nakon što mu saborski odbor nije prihvatio izvješće o radu za prošlu godinu, Božo Petrov izjavio je kako ne vidi razlog zbog kojeg bi Cvitan morao otići. Tako je Petrov ponovio svoje mišljenje o Cvitanu kojeg se držao od početka, tvrdeći da dobro radi svoj posao.

Dosadašnji državni odvjetnici

* Željko Olujić dužnost je obnašao od 7. prosinca 1990. do 15. travnja 1992. godine. Formalni naslov bio je javni tužilac Hrvatske.
* Vladimir Šeks, imenovan 10. travnja 1992., a dužnost je obnašao do 12. kolovoza 1992.
* Stjepan Herceg, imenovan je 24. rujna 1992.
* Krunislav Olujić, imenovan 29. prosinca 1993. s formalnim naslovom kao državni odvjetnik Republike Hrvatske.
* Marijan Hranjski, imenovan je 29. studenoga 1994., te ponovo 16. studenoga 1995.
* Berislava Živkovića Državno sudbeno vijeće jednoglasno je imenovalo 7. travnja 2007. novim državnim odvjetnikom RH.
* Slavko Zadnik, obnašatelj je dužnosti od srpnja 2000. do početka 2001.
* Radovan Ortynski, imenovan je glavnim državnim odvjetnikom 8. veljače 2001.
* Mladen Bajić, imenovan je 24. travnja 2002., 3. ožujka 2006., i 12. veljače 2010. Na dužnosti je bio do 23. travnja 2014. (uključivo).
* Dinko Cvitan, imenovan 7. ožujka 2014., i stupio na dužnost 24. travnja 2014.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.