Petir: Hrvatska je GMO-free zemlja i na takvo opredjeljenje poziva države na području Alpe-Adria-Dunav

Petir
Foto: Branko Nađ, Universitas portal

U Malom Lošinju održava se jubilarna, dvadeseta po redu međunarodna znanstveno-kulturna manifestacija Lošinjski dani bioetike na kojima sudjeluje predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir.

Širi, društveni i politički značaj Lošinjskih dana bioetike naglašen je okruglim stolom
Hrvatska i GMO: od creskog Apela do saborske Deklaracije koji se održao u ponedjeljak,
16. svibnja 2022., a organiziran je u povodu donošenja Deklaracije o Alpe-Adria-Dunav
području slobodnom od GMO-a u Hrvatskom saboru na inicijativu Odbora za poljoprivredu i  njegove predsjednice Marijane Petir.

Okrugli stol

Na okruglom stolu su sudjelovali Marijana Petir (zastupnica u Hrvatskom saboru i
predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu), Ane Čović (profesor na Fakultetu
hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i voditelj Znanstvenog centra izvrsnosti za
integrativnu bioetiku), Ivica Kelam (profesor na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti te Kineziološkom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku te voditelj sveučilišnog
Centra za integrativnu bioetiku) i Valerije Vrček (profesor na Farmaceutsko-biokemijskom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu).

Aktivnosti koje su se provodile i inicijative koje su se poduzimale više od dva desetljeća u
borbi da Hrvatska postane zemlja slobodna od GMO-a opisala je Marijana Petir. Podsjetila je da su sve županije u Republici Hrvatskoj donijele odluke da svoja područja proglašavaju slobodnim od GMO-a, čime je zabranjeno ispuštanje živih GMO-a u okoliš na teritoriju cijele Hrvatske, pa i u pokusne svrhe.

> Petir uputila inicijativu: U izradi je Zakon o označavanju GMO free proizvoda

> Prof. Vrček: Otvoren put za bezbrižno modificiranje gena svakakvih organizama?

> Podrška saborskih zastupnika Deklaraciji o Alpe-Adria-Dunav regiji slobodnoj od GMO-a

Na EU razini izmijenjena je Direktiva 2001/18/EZ u pogledu mogućnosti država članica da
ograniče ili zabrane uzgoj genetski modificiranih organizama na svojem državnom području, kojom je državama članicama dana mogućnost zabrane uzgoja pojedinačnih ili skupina GMO-a na dijelu ili čitavom svom teritoriju.

Zemlja domaće i kvalitetne hrane

„Hrvatski sabor je na prijedlog Odbora za poljoprivredu usvojio Deklaraciju o Alpe-Adria-
Dunav području slobodnom od GMO-a i pozvao međunarodne partnere iz te regije da se
priključe ovoj Inicijativi. Deklaracija i aktivnosti koje će slijediti pomoći će u promoviranju i brendiranju Republike Hrvatske kao zemlje domaće i kvalitetne hrane, usmjerene prema
ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji i uzgoju proizvoda bez GMO-a“, rekla je Petir.

Petir je rekla da nije dovoljno štiti samo svoj teritorij od GMO-a, ako se i države u našem
okruženju neće ponašati na isti način. Dodala je kako se nada da će ova Inicijativa biti
prihvaćena i podržana na području nama susjednih zemalja radi očuvanja bioraznolikosti,
okolišno osjetljivog i ekološkog uzgoja poljoprivrednih proizvoda svojstvenog nasljeđu ovog područja srednje Europe.

„Kako na donošenje odluke o kupnji proizvoda uvelike utječe količina informacija koje su
kupcu dostupne prije kupnje, pozvali smo nadležna ministarstva na uspostavu jasnih kriterija označavanja vezanih uz „GMO free“ proizvode što bi pozitivno utjecalo i na položaj ovih proizvoda na tržištu i jačala bi se njihova konkurentnost“, rekla je Petir i naglasila kako je Ministarstvo poljoprivrede pozitivno reagiralo na tu inicijativu i pokrenulo izradu Zakona o označavanju hrane proizvedene bez genetski modificiranih organizama.

Ona smatra da je takav pristup značajan za zaštitu potrošača, očuvanje okoliša i domaću proizvodnju hrane.

Sustavni otpor

Ante Čović je rekao kako je problematika GMO-a u poljoprivredi i proizvodnji hrane od
samog početka bila u fokusu ove manifestacije koja je dala veliki značaj općehrvatskom
otporu protiv imperijalne tehnologije GMO-a i očuvanju biotičkog suvereniteta Hrvatske kao zajedničke domovine svih živih bića koja na njenom teritoriju obitavaju.

“Možemo konstatirati da je s Deklaracijom o Alpe-Adria-Dunav području slobodnom od
GMO-a, koju je Hrvatski sabor donio 25. ožujka 2022., usklađeno protivljenje unošenju
GMO-a u Hrvatsku uspješno uvedeno ne samo u treće desetljeće trajanja nego i u posve
novu međunarodnu dimenziju sustavnog otpora”, istaknuo je Čović, zahvalivši posebno
Marijani Petir koju smatra najviše zaslužnom za provođenje aktivnosti kojima se osigurao
status Hrvatske kao zemlje slobodne od GMO-a kao i za pripremu i usvajanje ove
Deklaracije.

Ivica Kelam je upozorio da Europska komisija planira izraditi novi zakonodavni okvir u
kojem bi se dopustila sjetva poljoprivrednih kultura nastalih novim tehnikama uređivanja
genoma, te da na razini Europske unije predstoji novo razdoblje borbe za očuvanje europskih polja od genetički modificiranih usjeva.

“Republika Hrvatska se jasno odredila protiv sjetve genetički modificiranih usjeva, a Deklaracija o Alpe-Adria-Dunav području slobodnom od GMO-a predstavlja veliki poticaj za očuvanje hrvatskih polja od GMO-a”, istaknuo je Kelam.

Valerije Vrček govorio je o GMO-u u vrijeme pandemije koronavirusa, istaknuvši da je
Bayerovim preuzimanjem Monsanta i s pojavom koronavirusa, utihnula medijska
prezentacija GMO-a i usporene su razvojne aktivnosti u agrokemijskoj industriji.

Važni događaji ispod radara

“Ulaskom u vrijeme pandemije GMO je izgubio prioritetni profil, pa se ispod radara javnosti provuklo nekoliko važnih događaja, koji zaslužuju pažljiviji pristup. Sve to ukazuje na opasnosti koje unatoč usvojenoj Deklaraciji i dalje prijete iz sektora kojem je jako stalo da GMO ipak ne bude zabranjen, stoga treba biti na oprezu”, rekao je Vrček.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.