Petir pozvala na kupovinu domaćeg meda od poznatih pčelara

marijana petir med
Foto: Fah, GettyImages; fotomontaža: Narod.hr

Hrvatski sabor danas je usvojio izmjene i dopune Zakona o uzgoju domaćih životinja u prvom čitanju. Ovim izmjenama zakona osigurat će se i zaštita pčela kao nedjeljivog dijela biološke raznolikosti, ali i osigurati očuvanje jedine hrvatske izvorne pasmine pčela na području Republike Hrvatske – sive pčele.

U svjetskom gospodarstvu, siva pčela je najznačajniji korisni kukac jer se smatra izravnim i neizravnim proizvođačem visoko vrijednih i lako probavljivih namirnica animalnog podrijetla. Osim proizvodnje meda i ostalih pčelinjih proizvoda, siva pčela je jedan od najvažnijih oprašivača medonosnog uzgajanog i samoniklog bilja – zaslužna je za oprašivanje više od 80% cvjetnica i više od 70% usjeva, te je neizostavna u proizvodnji hrane.

„Kod sive pčele bilježi se visok prinos meda, a rezultati određenih istraživanja upućuju kako se prosječna vrijednost unesenog nektara nakon tri godine selekcijskog rada najčešće udvostručuje. Ipak, med koji se nalazi na našem tržištu nije uvijek proizvod sive pčele već je ponekad i rezultat prijevara o čemu svjedoče i provedene analize i nadzori koji pokazuju baš kao i istraživanje Europske komisije, da je 1/3 meda na tržištu krivotvorena, a kvaliteta ne odgovara deklaracijama“, rekla je Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora.

Ona dodatni problem vidi i u nepostojanju suglasja za izmjene Direktive o medu na EU razini, jer kako ističe, kada bi se propisalo uvođenje obveznog označavanja zemlje podrijetla proizvodnje meda, pripomoglo bi se da se prijevarama s medom stane na kraj.

„Mi danas, osim ako med ne kupujemo kod poznatog proizvođača za kojega znamo gdje je pozicionirao svoje košnice, ne možemo biti sigurni što smo kupili. Prepoznavanju patvorina meda i stvaranju osnove za jasnije deklariranje i označavanje meda koji su proizveli hrvatski pčelari pripomoglo bi i postojanje Hrvatskog peludnog atlasa, jer bi se prema analizi peluda znalo je li med proizveden u Hrvatskoj ili u nekoj drugoj državi, stoga predlažem da se takav atlas što žurnije izradi“, istaknula je Petir.

Podsjetimo Petir se kao hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu izborila da pčelarski sektor dobije potpore po pčelinjoj zajednici koje će se početi isplaćivati sa stupanjem nove Zajedničke poljoprivredne politike na snagu, a cilj te potpore je podupiranje ekološke usluge pčela kao oprašivača. Također, izborila je potpore za subvencije na EU razini za zdrave obroke mlijeka, voća i povrća za hrvatske osnovnoškolce, te je usvojen njen prijedlog da se djecu u školama educira o nutritivnim vrijednostima meda i maslinovog ulja.

Kako bi se dodatno promovirao med iz Hrvatske, ali i oznaka „Med hrvatskih pčelinjaka“ provedena je mjera Školski medni dan, koji za cilj ima edukaciju djece, kako o prehrambenim navikama i poželjnom povećanom udjelu meda u njihovoj prehrani, tako i o važnosti konzumacije proizvoda od lokalnih proizvođača, i pčelarstva u poljoprivrednoj proizvodnji.

„Istraživanja pokazuju kako je našim građanima osim okusa i teksture meda, važna zemlja podrijetla i proizvođač meda te se zato radije odlučuju za med proizveden u Republici Hrvatskoj. Prosječna potrošnja meda po stanovniku u Hrvatskoj je dva kilograma, a 8 500 tisuća pčelara s 440 tisuća pčelinjih zajednica godišnje proizvede više od 8 tisuća tona meda. Iz tog podatka proizlazi da bi trebali povećati konzumaciju domaćeg meda a ja vas pozivam da med nabavljate od svojih lokalnih i poznatih pčelara kako bi bili sigurni da ne kupujete mačka u vreći već pravi, domaći, zdravi med“, rekla je Petir.

Ona ističe kako u Hrvatskoj postoji duga tradicija pčelarstva, pčele su važne za opstanak biljnih vrsta i proizvodnju hrane, a proizvodnji meda prethode aktivnosti koje organizirano obavljaju pčelari kako bi se uspostavio red, ne samo u korištenju pčelinjih paša, već i s ciljem zaštite ljudi, stoke i imovine.

Zato je važno prepoznati rad 128 pašnih povjerenika koji provode poslove organizacije kretanja pčelinjaka na svom području prikupljajući podatke za ustroj i vođenje evidencije pčelara i pčelinjih zajednica, što je Republici Hrvatskoj i obveza koja proizlazi iz našeg članstva u Uniji, a koji će ovim izmjenama dobiti legitimitet za poslove koje obavljaju od 2008. godine.

Ovo delegiranje ovlasti uzgojnim udruženjima koja su svojim dugogodišnjim radom dokazala sposobnost za selekcioniranje, čuvanje genetike i provođenje i razvoj uzgojnih programa i koja raspolažu dovoljnim organizacijskim stručnim i materijalnim resursima za obavljanje tog posla uobičajena je praksa i drugih država članica Europske Unije, pa se Hrvatskom pčelarskom savezu, izmjenama ovog Zakona, ne dodjeljuju veće ovlasti.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr