Nezavisni saborski zastupnik Stipe Petrina najavio je u srijedu kako želi pokrenuti opoziv premijera Tihomira Oreškovića, zbog izjava da Vlada namjerava prodati 10 tisuća hektara zemljišta u Slavoniji.
“Na pitanje kome, i iz kojih razloga, tajanstveni odgovor glasio je bogatom Arapu. No mi još znamo kako se sprema da se u Hrvatsku dovede Monsanto, da se u Hrvatsku uvedu GMO proizvodi”, poručio je Petrina nakon saborske stanke.
Predsjednik Sabora Željko Reiner uputio ga je da opoziv može pokrenuti ako prikupi petinu ukupnog broja zastupnika, dakle 31. “U protivnom su to, naravno, prazne riječi i deklaratorna forma koju ste izrekli”, rekao mu je Reiner.
Prodaja zemljišta zbog GMO kompanija
Petrina tvrdi da je politika koju su vodile hrvatske Vlade “uperena samo na osiromašenjr građana”, da se Slavonija, Banija, Lika iseljavaju da bi se što jeftinije kupovala zemlja.
“Dakle, jasno je da će tih 10 tisuća hektara biti uvod u dovođenje multinacionalnih kompanija koje se bave GMO proizvodnjom”, ustvrdio je Petrina.
Kaže i kako još nije jasno zbog čega je premijer došao u Hrvatsku, odnosno je li to radi instaliranja novih GMO proizvoda, prodaje vode, zbog poreza na nekretnine. Nezadovoljan je i što zastupnici ne znaju što se krije u ugovorima o Transatlanskom trgovinsko investicijskom partnerstvu (TTIP), te proziva političare u Hrvatskoj i Europi da to kriju od građana.
Monsanto zna kako izbjeći zakon i patentirati sjeme
Pitanje je kakav je stav hrvatske Vlade o TTIP-u, zašto za te ugovore lobiraju oni koji su plaćeni od kompanija, pita se Petrina koji zastupnike uvjerava da je multinacionalna kompanija Monsanto već pronašla modele kako izbjeći europski zakon i patentirati sjeme autohtonih sorti.
Pozivajući se na slučaj Kanade, zastupnik tumači da, ako bilo koje patentirano sjeme u posjedu i vlasništvu Monsanta padne na bilo čiju zemlju temeljem presude Vrhovnog suda Kanade, ta zemlja postaje posjed Monsanta.
Tvrdi i da je dio Sjedinjenih Američkih Država već uveo zabranu skupljanja kišnice, njemački Bundestag donio je zakon da voda više nije javno dobro, “dakle spustio nas je ispod razina životinja”.
“To će se desiti i nama. I nemojmo zaboraviti da će uzgajanje pomidora, krumpira, kupusa u vrtovima biti tretirano jednako kao uzgajanje danas nekih halucinogenih biljaka”, poručio je Petrina.
Sabor: Zbog polemike s predsjedavajućim Reiner opomenuo Stazića
SDP-ov zastupnik Nenad Stazić zaradio je u srijedu, za saborske rasprave o potvrdi sporazuma o zaštiti od poplava, opomenu zbog polemiziranja s predsjednikom Hrvatskog sabora Željkom Reinerom.
Sve je krenulo kad je Mostova Ružica Vukovac relativizirala tvrdnju bivšeg ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine (SDP) da zakon o potvrđivanju sporazuma vrijednog 80 milijuna eura predstavlja završetak složenog procesa, koji je kvalitetno odradila Vlada Zorana Milanovića.
“Koliko je to bio kvalitetan posao govore i posljedice katastrofe koju je proživjela Slavonija, odnosno Posavina”, ocijenila je Vukovac, upitavši Jakovinu tko je odgovoran za ugibanje životinja tri dana od početka katastrofalne poplave u Slavoniji.
“Tri dana su životinje stajale u vodi do vrata s njuškicom iznad glave i čekale smrt”, podsjetila je zastupnica i ministra upitala zna li da mnogi stočari s poplavljenog područja još uvijek nisu dobili odštete za uginula stada.
Zbog odredbi saborskog Poslovnika Jakovina nije mogao odgovoriti Mostovoj zastupnici, pa je SDP od Reinera zatražio stanku.
Reiner je to odbio, držeći to zloporabom Poslovnika. Neću dati stanku, jer kad bi se stanka tražila svaki put kad se nekom nešto ne sviđa, to bi Sabor doslovce pretvorilo u sprdačinu, a ja to neću dozvoliti, uzvratio je predsjednik Sabora.
Stazić je takvo postupanje nazvao gušenjem slobode govora u Saboru i zabranom SDP-u da iznosi stavove. “Vi nas nećete ušutkati, a kršite Poslovnik jer znate da morate dati stanku kad je zatraži klub”, poručio je Reineru, koji mu je odgovorio da se može žaliti Odboru za Ustav, poslovnik i politički sustav, ali ne možete polemizirati s predsjedavajućim, zbog čega mu je izrekao opomenu.
Ukupna vrijednost projekta zaštite od poplava je 80 milijuna eura, pola iznosa bi se osiguralo zajmom Razvojene banke Vijeća europe, a druga polovica sredstvima Hrvatskih voda. Projekt bi se provodio do konca 2018., a uključio bi niz građevinskih i hidromelioracijskih zahvata kojima bi se na raznim riječnim slivovima diljem Hrvatske smanjila opasnost od poplava.
Tekst se nastavlja ispod oglasa