“Europski, Njemački zakon o radu su primjerice puno fleksibilniji nego što je to Hrvatski. Nas pritišće poteškoća što nema fluktuacije radne snage s aspekta poslodavaca, s druge strane ta sigurnost se pokušava nametnuti kroz Zakon o radu. To nije realno jer da bi Zakon o radu funkcionirao potrebno je imati dobar gospodarski i poduzetnički okvir.” komentirao je uvijek aktualnu temu Krešimir Planinić, odvjetnik i član udruge U ime obitelji.
Podsjetimo, ususret prazniku rada 1. svibnja, u srijedu, 26. 4., održana je tematska sjednica saborskog Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo na temu statusa radnika u Hrvatskoj. Predsjednik Odbora, Mirando Mrsić (SDP), nije dopustio predstavniku U ime obitelji, Luki Mlinariću da sudjeluje u raspravi, iako su u službenom pozivu svi sudionici bili pozvani upravo u svrhu rasprave: “Na sjednicu su pozvani svi relevantni predstavnici poslodavaca, sindikata, ministarstva, zavoda, instituta, ureda, komora, i dr., kako bi se navedena tema što kvalitetnije raspravila”.
Udruga U ime obitelji podnijela je Hrvatskom saboru 27. ožujka o.g. prijedlog izmjena i dopuna Zakona o radu u kojemu je naglašena potreba za kvalitetnijim uređenjem dva instituta: institut tjednog odmora koji predstavlja ustavno pravo svakog radnika iz čl. 56. Ustava te institut prava na povećanu plaću za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te rad nedjeljom i blagdanom.
“Što se tiče prava, nije jednako da se zdravstveno i mirovinsko povisuje, a da poslodavci nemaju prikladan gospodarski okvir u kojem mogu funkcionirati”, komentirao je Krešimir Planinić sadašnje stanje.
“Pojedinci bi htjeli kopirati zakon neke druge zemlje koja ima bolje reguliran zakon o radu nego što je u Hrvatskoj, no to nije moguće jer kako kaže Planinić ‘potrebno je sustavno riješiti cijelo hrvatsko gospodarstvo, na primjer, da postoji zajamčena i sigurna naplata u 30 dana, da je pravosuđe uređeno tako da se ne produžuje proces naplate dužnika. Pravosuđe mora profunkcionirati, ne može se događati da sudski sporovi koji se tiču poslodavca i radnika traju 5 godina”.
> Svjedočanstvo: ‘Zbog radnih nedjelja, znala sam raditi i po pola godine bez slobodnog dana’
Planinić je rekao i kako se Zakonom o radu mogu poboljšati neke stvari ali se on ne može gledati izolirano, ‘pogotovo ne kada vam je bruto plaća izuzetno visoka’ napomenuo je i dodao: “Rad je jako skup. Plaća od 4 000 kuna poslodavca košta 7 000 kuna. Još kad računamo otkazne rokove, godišnje odmore, a ljudi se čude što imamo ugovore na određeno vrijeme. To je prirodna reakcija na skupu bruto plaću.”
“Manje birokracije i više fleksibilnosti – to je ono što se traži”, navodi odvjetnik Planinić.
Kao državu koja ima sličnosti s Hrvatskom navodi Irsku. ‘U Hrvatskoj su socijalna prava ipak više zaštićenija nego u Irskoj’ smatra Planinić.
> Mate Barun: Zakon o radu samo načelno štiti prava radnika, u praksi dopušta iživljavanje
“Krenimo od toga da u Hrvatskoj stvorimo okruženje koje je fleksibilno, da su radnici traženi za posao, jer kad postoji potražnja za radnicima onda nisu problem ni fleksibilni radni odnosi.”, zaključio je Krešimir Planinić.
Izvor: narod.hr
