“Europski, Njemački zakon o radu su primjerice puno fleksibilniji nego što je to Hrvatski. Nas pritišće poteškoća što nema fluktuacije radne snage s aspekta poslodavaca, s druge strane ta sigurnost se pokušava nametnuti kroz Zakon o radu. To nije realno jer da bi Zakon o radu funkcionirao potrebno je imati dobar gospodarski i poduzetnički okvir.” komentirao je uvijek aktualnu temu Krešimir Planinić, odvjetnik i član udruge U ime obitelji.
Podsjetimo, ususret prazniku rada 1. svibnja, u srijedu, 26. 4., održana je tematska sjednica saborskog Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo na temu statusa radnika u Hrvatskoj. Predsjednik Odbora, Mirando Mrsić (SDP), nije dopustio predstavniku U ime obitelji, Luki Mlinariću da sudjeluje u raspravi, iako su u službenom pozivu svi sudionici bili pozvani upravo u svrhu rasprave: “Na sjednicu su pozvani svi relevantni predstavnici poslodavaca, sindikata, ministarstva, zavoda, instituta, ureda, komora, i dr., kako bi se navedena tema što kvalitetnije raspravila”.
Udruga U ime obitelji podnijela je Hrvatskom saboru 27. ožujka o.g. prijedlog izmjena i dopuna Zakona o radu u kojemu je naglašena potreba za kvalitetnijim uređenjem dva instituta: institut tjednog odmora koji predstavlja ustavno pravo svakog radnika iz čl. 56. Ustava te institut prava na povećanu plaću za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te rad nedjeljom i blagdanom.
“Što se tiče prava, nije jednako da se zdravstveno i mirovinsko povisuje, a da poslodavci nemaju prikladan gospodarski okvir u kojem mogu funkcionirati”, komentirao je Krešimir Planinić sadašnje stanje.
“Pojedinci bi htjeli kopirati zakon neke druge zemlje koja ima bolje reguliran zakon o radu nego što je u Hrvatskoj, no to nije moguće jer kako kaže Planinić ‘potrebno je sustavno riješiti cijelo hrvatsko gospodarstvo, na primjer, da postoji zajamčena i sigurna naplata u 30 dana, da je pravosuđe uređeno tako da se ne produžuje proces naplate dužnika. Pravosuđe mora profunkcionirati, ne može se događati da sudski sporovi koji se tiču poslodavca i radnika traju 5 godina”.
> Svjedočanstvo: ‘Zbog radnih nedjelja, znala sam raditi i po pola godine bez slobodnog dana’
Planinić je rekao i kako se Zakonom o radu mogu poboljšati neke stvari ali se on ne može gledati izolirano, ‘pogotovo ne kada vam je bruto plaća izuzetno visoka’ napomenuo je i dodao: “Rad je jako skup. Plaća od 4 000 kuna poslodavca košta 7 000 kuna. Još kad računamo otkazne rokove, godišnje odmore, a ljudi se čude što imamo ugovore na određeno vrijeme. To je prirodna reakcija na skupu bruto plaću.”
“Manje birokracije i više fleksibilnosti – to je ono što se traži”, navodi odvjetnik Planinić.
Kao državu koja ima sličnosti s Hrvatskom navodi Irsku. ‘U Hrvatskoj su socijalna prava ipak više zaštićenija nego u Irskoj’ smatra Planinić.
> Mate Barun: Zakon o radu samo načelno štiti prava radnika, u praksi dopušta iživljavanje
“Krenimo od toga da u Hrvatskoj stvorimo okruženje koje je fleksibilno, da su radnici traženi za posao, jer kad postoji potražnja za radnicima onda nisu problem ni fleksibilni radni odnosi.”, zaključio je Krešimir Planinić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
