U od danas, 1. siječnja, na snagu stupaju izmjene Zakona o radu (ZOR). Izmjene Zakona podsjećaju na prijedlog udruge U ime obitelji od prije nekoliko godina, prema kojem su tražili da se zaposlenima u trgovinama omogući da sami odlučuju žele li ili ne žele raditi nedjeljom i blagdanom te, ako žele, da za taj rad dobivaju minimalno 50 posto veću naknadu.
> Odvjetnik Meštrović za Narod.hr: Vladin prijedlog glede radne nedjelje je sličan ideji UiO
> Priziv savjesti na rad nedjeljom šutke pao; Peternel: To je parodija od vlade
> Demograf Strmota o neradnoj nedjelji: Treba pogledati šoping centre u drugim zemljama
Izmijenjeni ZOR po prvi puta jasno propisuje da se rad nedjeljom mora platiti 50 posto više. Sindikati su tražili 100-postotno povećanje satnice za rad nedjeljom te da ostane mogućnost pregovora o daljnjem povećanju.
Osnovna plaća neće smjeti biti manja od zakonski utvrđene minimalne plaće pa će osobe zaposlene na niže plaćenom radnom mjestu osjetiti učinak kroz rast plaće.
Visina minimalne plaće za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2023. utvrđuje se u bruto iznosu od 700 eura (minimalna plaća za 2023. godinu iznosi 5.274,15 kuna).
Novim zakonskim rješenjem limitira se broj nedjelja koje će radnici moći odraditi, jer Zakon o trgovini definira 16 radnih nedjelja godišnje, dok ZOR nalaže da jedna nedjelja mjesečno mora biti neradna.
> Udruga UIO davno podnijela prijedlog Zakona o radu nedjeljom, a sada se zauzeo i Hrg: ‘Vrijeme je da se zabrani rad nedjeljom’
Od 1. srpnja 2023. stupit će na snagu članak o obvezi dostave svih kolektivnih ugovora ministarstvu nadležnom za rad, te 1. siječnja 2024. svi dodani članci o radu putem digitalnih radnih platformi.
Kao najznačajnije zakonske promjene ističu se sprječavanje neopravdanog sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme, nove načine obavljanja stalnih sezonskih poslova, potpunije i precizno uređenje rada na izdvojenom mjestu rada i rada na daljinu pri čemu radnik može birati mjesto rada.
Fleksibilnije uređenje dodatnog rada za drugog poslodavca, bez suglasnosti matičnog poslodavca i uz veći broj dopuštenih sati takvoga rada, propisivanje minimalnog povećanja plaće za rad radnika nedjeljom (50%), pravo na neplaćeni dopust od 5 dana godišnje za pružanje osobne skrbi članu obitelji ili kućanstva kao i pravo na odsutnost s posla zbog osobito važnih i hitnih obiteljskih razloga radnika kada je potrebna njegova trenutačna nazočnost.
Također, propisano je i načelo prava na nedostupnost u profesionalnoj komunikaciji, za vrijeme odmora i dopusta, uz predviđene iznimke, obveza ugovaranja plaće u bruto iznosu i njezine isplate na transakcijski račun radnika radi zaštite radnika i sprječavanja neprijavljenoga rada, izostanak prava na otkazni rok i otpremninu radnicima koji ostvaruju uvjete za starosnu mirovinu (65 godina života i 15 godina mirovinskoga staža) sa svrhom poticanja poslodavaca na zadržavanje u radnom odnosu takvih radnika.
Propisana je i mogućnost da članovi sindikata koji je pregovarao oko sklapanja kolektivnog ugovora, putem istog ostvare određena povoljnija materijalna prava, sve radi poticanja sindikalnog rada i kolektivnog pregovaranja te cjelovito uređenje novog oblika rada koji se obavlja korištenjem digitalnih radnih platformi s primarnim ciljem zaštite osoba koje na takav način rade.
> Ivica Katavić iz KTC-a: Nitko zbog uvođenja neradne nedjelje u naše trgovine nije ostao bez posla
> Petir: Nedjelja je uvijek bila neradni dan u tjednu u našoj civilizaciji, zašto bi to sad bio problem?
> Predsjednica uprave KTC-a: Otkad smo uveli neradnu nedjelju, promet nam se povećao
Zakon se istodobno usklađuje s dvije nove EU direktive, i to Direktivom o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima te Direktivom o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi, te se njime, također, provode obveze uvrštene u Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2027.
Prihvaćeni su i amandmani, između ostaloga, da se sa 10 na sedam radnih dana mjesečno skraćuje rok nakon kojeg je poslodavac dužan nadoknaditi troškove rada na izdvojenom radnom mjestu, s 12 na šest mjeseci skraćuje se vrijeme koje mora proteći između dva prijedloga radnika poslodavcu kod kojeg je zaposlen na određeno, za sklapanje ugovora na neodređeno. Također, kod sezonskih radnika precizirano je što se smatra neopravdanim odbijanjem ponude u kojoj je opseg prava i obveza jednak ili veći u odnosu na prethodno sklopljen ugovor o radu. Radnik također ima pravo izostati jedan dan u kalendarskoj godini s posla, kada je zbog bolesti ili nesretnog slučaja u obitelji prijeko potrebna njegova trenutna nazočnost.
Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada
Zakonom o suzbijanju neprijavljenog rada omogućit će se prelazak iz neprijavljenoga u prijavljeni rad.
Zakonom se uređuje definicija neprijavljenog rada, način postupanja tijela uključenih u borbu protiv neprijavljenog rada (inspekcija, Porezna uprava, HZMO) te postupak prelaska radnika iz nezakonitih u zakonite okvire, obveza isplate plaće radniku te svih javnopravnih davanja i naknade za svakog neprijavljenoga radnika, uspostava jedinstvene elektroničke evidencije rada za radnike te samozaposlene i druge osobe koje rade putem digitalnih platformi, uspostava pravnog okvira za uvođenje odgovornosti ugovaratelja posla za isplatu plaća radnicima njegovog podugovaratelja, uključujući i sva obvezna davanja, objava prekršitelja (tzv. crna lista) i objava poslodavaca koji posluju u skladu sa zakonom (tzv. bijela lista) te uspostava evidencije neaktivnih osoba.
Zalaganje udruge U ime obitelji
Podsjećamo, udruga U ime obitelji već se godinama zalaže za uvođenje neradne nedjelje i blagdana za radnike u trgovinama. Tako je pozdravila i odluku Nacionalnog stožera civilne zaštite o zabrani rada trgovina nedjeljom koja je bila na snazi tijekom pandemije koronavirusa, a koja je, nažalost, poslije ukinuta.
> Direktor Ikee protiv zabrane rada nedjeljom: Podsjetimo što je tražila udruga U ime obitelji za radnike u Hrvatskoj!
Ukidanje rada nedjeljom i blagdanom je, podsjetimo, bilo i predizborno obećanje HDZ-a prije posljednjih izbora, a koje ni dvije godine nakon što su ponovno osvojili vlast nije realizirano.
U ime obitelji podnijela je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu čijim bi se prihvaćanjem trenutno zakonski omogućilo zaposlenima u trgovinama da sami odlučuju žele li ili ne žele raditi nedjeljom i blagdanom te, ako žele, da za taj rad dobivaju minimalno 50 posto veću naknadu, međutim Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo kojim je predsjedao Mirando Mrsić , a zatim Gordan Maras, taj prijedlog su blokirali ne dozvoljavajući da dođe na dnevni red sjednice odbora.
U ožujku 2018. godine GLAS i HSU se podnijeli sličnu izmjenu zakona kojom bi se povećale plaće u slučaju rada nedjeljom za 30 %. Međutim, Plenkovićeva Vlada odbila je prijedlog uz objašnjenje da dosadašnji zakon “predviđa obvezu poslodavca da radniku isplati povećanu plaću za rad nedjeljom”.
To je značilo da se omogućava poslodavcu da rad nedjeljom plaća samo jednu kunu više te time izvrši svoje zakonske obveze prema zaposleniku.
Znači li uvođenje neradne nedjelje i blagdana zaista gubitak za poslodavce?
Bivša eurozastupnica Marijana Petir i tvrtka MediaNet proveli su istraživanje javnog mnijenja o neradnoj nedjelje koje je pokazalo da je čak 90 % građana za uvođenje neradne nedjelje.
Prema istraživanju za neradnu nedjelju izjasnilo se 94 % građana u kontinentalnoj Hrvatskoj, 88 % u Primorju, Lici, Dalmaciji i jugu Hrvatske dok je u Zagrebu 87 % građana za uvođenje slobodne nedjelje. „Ovaj okrugli stol prva je karika u otvaranju dijaloga za rješavanje ovoga problema jer usklađenim privatnim, profesionalnim i obiteljskim životom utječemo na dobrobit pojedinca, obitelji, ali i društva u cjelini“, kazala je Petir na okruglom stolu na kojem su predstavljeni rezultati tih istraživanja.
Istraživanje je obuhvatilo i navike kupovanja nedjeljom, a pokazalo se da za razliku od Primorja, Like, Dalmacije i Istre gdje nedjeljom kupuje 61 % građana u kontinentalnoj Hrvatskoj 54 % njih ne odlazi u kupovinu nedjeljom, a u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji njih 46 %.
Nedjeljom kupuje 53 % građana, najviše onih od 31 do 40 godina (61 %), a najmanje kupuju oni od 61 i više godina (41 %). Iako većina ispitanika povremeno kupuje nedjeljom (54 %), oni koji su za uvođenje neradne nedjelje u malom broju kupuju svake nedjelje (12 %). Od onih koji se protive uvođenju neradne nedjelje 79 % njih posjećuje trgovine nedjeljom.
Kad se navode razlozi kupovine, građani najčešće kupuju nedjeljom jer im nešto ponestane ili nedostaje, a potrebno im je. Prema broju članova u kućanstvu najmanje kupuju oni koji žive sami (31 %) i oni koji žive u velikim kućanstvima sa 6 i više osoba (29 %). No ispitanici su složni – nedjelja treba biti neradna.
Petir se u svom izlaganju referirala i na strah od porasta nezaposlenosti uvođenjem neradne nedjelje. Tumačeći podatke Eurostata, Petir objašnjava kako se zaposlenost u nespecijaliziranim maloprodajnim trgovinama zapravo smanjila u zemljama članicama EU-a koje nemaju zabranu rada nedjeljom, dok je trend sasvim suprotan u zemljama koje zabranjuju rad nedjeljom – u nekima od njih zaposlenost je porasla za čak 16 do 21 %.
Imajući u vidu ove podatke, koji pokazuju da u zemljama s neradnom nedjeljom nije došlo do povećanja nezaposlenosti, za pretpostaviti je da do nje neće doći ni u Hrvatskoj.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
. Izmjene Zakona podsjećaju na prijedlog udruge U ime obitelji...){kind=link}