Rad nedjeljom u Ikea Hrvatska plaćen je 35% više u odnosu na redovan, hvali se direktor Ikee Stefan Vanoverbeke. Hrvatsko tržište ni četvrtu uzastopnu godinu od njegova otvaranja nije razočaralo švedsku maticu. U poslovnoj godini koja za cijelu grupaciju pa tako i kompaniju Ikea Hrvatska završava posljednjim danom kolovoza, hrvatski ogranak vjerojatno najpoznatijeg svjetskog proizvođača namještaja i opreme za dom po skoku se prometa smjestio se na osmo mjesto grupacijske ljestvice gledano globalno, a na razini Europe osvojio je broncu.
Tako visoki rang osigurao je Ikea Hrvatskoj rast prometa od 14,9 posto na više od 680 milijuna kuna, čak 1,8 milijuna kupaca i gotovo 13 milijuna prodanih proizvoda te, itekako bitan, frapantan skok online prodaje od 204 posto. Što je bilo ključno da se bum, koji je debijem na hrvatskom tržištu Ikea ostvarila 2014. godine, održi do današnjeg dana, u intervjuu za Poslovni dnevnik pojašnjava Stefan Vanoverbeke, generalni direktor Ikee za regiju Jugoistočna Europa te direktor kompanije Ikea Hrvatska.
Poslovanje u Hrvatskoj
“Moja karijera u Ikei dugotrajna je i ispunjena, iako je sve započelo kao slučajnost. Nakon što sam 1993. diplomirao komunikologiju te odslužio vojni rok, tražio sam posao u izazovnim ekonomskim vremenima. Potraga je završila tako što sam dobio privremeni posao u skladištu robne kuće Ikea gdje sam sakupljao kolica. I tada je sve započelo. Nakon nekoliko kraćih poslova na odjelu tekstila, povjereno mi je više odgovornosti. Bio sam menadžer prodaje, a potom i voditelj robne kuće, najprije u Belgiji, a potom u Italiji. Moje me putovanje Ikea svijetom nakon toga odvelo u Poljsku, gdje sam bio direktor tvrtke Ikee za Poljsku, a onda sam taj isti posao radio i u Francuskoj. Sada i u regiji Jugoistočne Europe koju, uz Hrvatsku, čine Rumunjska, Srbija, Slovenija te Ukrajina. Ukratko, prešao sam put od skladišta do direktora regije”, kaže Vanoverbeke.
“Izrazito smo zadovoljni svojim dosadašnjim poslovanjem u Hrvatskoj. Rast prodaje među tri najveća u Europi najbolje govori koliko su kupci u Hrvatskoj prepoznali i cijene rješenja i ideje koje im nudimo. Po inspiraciju u robnu kuću najčešće nam dolaze kupci iz Zagreba i Zagrebačke županije, a slijede iz Splitsko-dalmatinske, Osječko-baranjske te Primorsko-goranske. Zato smo i otvorili dostavne centre u sjedištima županija jer je jedan od naših ciljeva što veća dostupnost proizvoda. Posjetitelji iz Srbije i Slovenije protekle su četiri godine činili tek manji dio ukupnog broja naših posjetitelja, zajedno manje od pet posto”, govori direktor.
‘Cijenimo rad zaposlenika’
“Plaće u Ikei uvijek su u skladu s uvjetima i zahtjevima tržišta na kojima poslujemo, a uglavnom iznad prosjeka za određeno zanimanje unutar maloprodaje. Cijenimo rad zaposlenika, svaki prekovremeni sat je plaćen, a rad nedjeljom 35% više u odnosu na redovan. Upravo nedjeljom naša robna kuća bilježi visoku posjećenost, što pokazuje da naši kupci vole kupovati nedjeljom. Uvijek se trudimo kupcima pružiti što ugodnije iskustvo kupovine, što ne bi bilo moguće kada bi se zabranio rad nedjeljom. Usto, imamo opravdanu bojazan da bi ovakva zabrana mogla utjecati i na smanjenje radnih mjesta. Pratimo razvoj javne rasprave o ovoj temi i svakako ćemo se prilagoditi zakonu u Hrvatskoj. Brinemo i o usklađivanju privatnog i poslovnog života, pa svaki zaposlenik ima dva slobodna dana u tjednu. Ikea pruža i velik broj mogućnosti za razvoj i napredak, stalne edukacije i kvalitetnu radnu okolinu. Stalno radimo na zadovoljstvu i motivaciji svojih kolega pa smo pokrenuli i program ‘One IKEA Bonus’, kojim svim zaposlenicima nekog odjela isplaćujemo bonus ako je njihov odjel ostvario postavljene ciljeve”, rekao je Stefan Vanoverbeke, generalni direktor Ikee za regiju Jugoistočna Europa te direktor kompanije Ikea Hrvatska u intervjuu Poslovnom dnevniku.
Rad nedjeljom: Koje mjere U ime obitelji predlaže Hrvatskom saboru?
Što traži udruga UIO, a Plenkovićeva vlada odbija?
Podsjetimo, prije više od godinu udruga U ime obitelji podnijela je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu čijim bi se prihvaćanjem trenutno zakonski omogućilo zaposlenima u trgovinama da sami odlučuju žele li, ili ne žele raditi nedjeljom i blagdanom te, ukoliko žele, da za taj rad dobivaju minimalno 50 posto veću naknadu, međutim Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo kojim je predsjedao M. Mrsić , a zatim G. Maras taj prijedlog blokiraju ne dozvoljavajući da dođe na dnevni red sjednice odbora.
U ožujku 2018. godine GLAS i HSU se podnijeli sličnu izmjenu zakona kojom bi se povećale plaće u slučaju rada nedjeljom za 30% međutim Plenkovićeva Vlada odbila je prijedlog uz objašnjenje da dosadašnji zakon “predviđa obvezu poslodavca da radniku isplati povećanu plaću ne samo za rad nedjeljom, već i za otežane uvjete rada, prekovremeni rad, rad noću, te za rad blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi. Pri tome, Zakonom nije izrijekom određeno koliko bi to povećanje iznosilo, već se isto prepušta uređenju putem kolektivnih ugovora, pravilnika o radu ili samih ugovora o radu”.
No, postojeći zakon omogoćuje poslodavcu da rad nedjeljom plaća samo jednu kunu više te time izvrši svoje zakonske obveze prema zaposleniku.
