Hrvatska je pristupila registru ratne štete za Ukrajinu, izjavio je sredinom svibnja predsjednik vlade Andrej Plenković, a taj korak, uz nedavnu presudu Haaškog suda srbijanskim obavještajcima Stanišiću i Simatoviću, ponovno aktualizira pitanje ratne odštete Srbije Hrvatskoj.
>Ante Nazor o presudi Stanišiću i Šimatoviću: Potvrda izravnog sudjelovanja Srbije u agresiji
Plenković je prema vlastitim riječima 2018. razgovarao sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem o ratnoj odšteti, ali sadržaj razgovora nije poznat, kao ni je li Hrvatska kasnije nešto poduzimala glede nadoknade štete.
Registar štete za Ukrajinu
Države članice Vijeća Europe sredinom svibnja velikom većinom odlučile su osnovati registar štete što ju je Rusija izazvala u Ukrajini, što bi trebalo poslužiti kao podloga za potraživanja naknade od Moskve. Od 46 članica Vijeća Europe, 40 ih je odmah najavilo da će pristupiti registru. Švicarska je dala do znanja da zbog pravnih prepreka ne može odmah pristupiti, a Armenija, Azerbajdžan, Bosna i Hercegovina, Mađarska, Srbija i Turska odbile su sudjelovati u registru.
Predviđeno je da se u registru skupljaju informacije o štetama i gubitcima nastalima uslijed ruske agresije na Ukrajinu, kako bi se kasnije mogla zatražiti odšteta od Rusije. Žrtve će moći same prijaviti štetu registru.
Kako osigurati naplatu štete od Rusije?
Predsjednik ukrajinske vlade Denis Šmihalj zatražio je da se u tu svrhu uzme u obzir i ruska imovina u inozemstvu, međutim, drugi državnici upozorili su na moguće pravne prepreke u tom kontekstu.
>Ukrajina: Istražuje se više od 13.000 ruskih ratnih zločina
Predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković izjavio je da će Hrvatska pristupiti tom registru kojim će se pronaći način da se kompenziraju štete Ukrajini. “Hrvatska tomu pristupa. Ukupan budžet te, možemo reći organizacije, nove strukture bit će oko osam milijuna eura, mi ćemo tu dati svoj doprinos. Ideja je da sve ratne štete koje Ukrajina registrira, a one su enormne, se ovdje verificiraju i registriraju i vidi na koji način se ta šteta može kompenzirati”, rekao je Plenković u Reykjaviku na sastanku šefova država i vlada Vijeća Europe.
Prema njegovim riječima, jedno je prikupljanje donacija za obnovu Ukrajine, a drugo vidjeti na koji način utvrditi reparacije, to jest “okrenuti se prema Rusiji čija je vojska i počinila te štete”.
Što je s naplatom od Srbije?
Plenković je sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem 2018. u Zagrebu razgovarao o pitanju ratne odštete Srbije Hrvatskoj, ali pojedinosti toga nisu poznate.
Zastupnik Željko Sačić o tome je svojedobno u Saboru postavio zastupničko pitanje Plenkoviću, na što mu je on odgovorio da se na tome radi.
“Ta je tema na stolu, nju kontinuirano, u susretima hrvatskih i srbijanskih dužnosnika, stavljamo na dnevni red i činit ćemo to sve dok se to pitanje ne riješi. Dio je to šireg dijaloga što ga imamo sa Srbijom o rješavanju otvorenih pitanja, koja su u fokusu aktivnosti hrvatske Vlade i svih nadležnih tijela, osobito Ministarstva vanjskih poslova koje o tome vodi računa prilikom kreiranja politike prema Srbiji. U svakom slučaju, ta je tema i dalje s nama i drago mi je da ste je ponovo digli na vidjelo u javnosti”, odgovorio je Plenković Sačiću.
Međutim, ni nakon toga javnost nije doznala na koji se način na tome eventualno radi. Na to je krajem 2020. podsjetila i Udruga specijalne policije iz Domovinskog rata.
U Sporazumu o normalizaciji između Hrvatske i Srbije, potpisanom 23. kolovoza 1996. u Beogradu, u članku 7. piše da se u roku od šest mjeseci treba sklopiti sporazum o naknadi za svu uništenu, oštećenu i nestalu imovinu. Međutim, taj sporazum nije sklopljen do danas.
Procjena štete koju je Srbija nanijela Hrvatskoj
Hrvatska je 2006. načinila popis i procjenu ratne štete, koja se odnosi na uništenu imovinu kao i na nematerijalnu štetu žrtvama, stradalnicima i braniteljima. Prema tome popisu, ratna šteta izazvana srbijanskom agresijom iznosi 43 milijarde eura.
Stručna skupina koju je svojedobno osnovao pokojni general Slobodan Praljak došla je pak do podatka o 250 milijardi dolara ratne štete, što su kasnije potvrdili i drugi vodeći hrvatski stručnjaci u tome području.
>Kolika je ratna šteta koju je Hrvatska pretrpjela u velikosrpskoj agresiji?
Bivšim čelnicima Službe državne sigurnosti Srbije Jovici Stanišiću i Frenkiju Simatoviću žalbeno vijeće Rezidualnog mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) u Haagu pravomoćnom je presudom nedavno povećalo kazne zatvora na 15 godina za zločine koje su počinile srpske snage na području bivše Jugoslavije. Presudom je utvrđeno da su osuđeni bili dio udruženog zločinačkog pothvata iz Beograda, čime je još jednom potvrđena izravna odgovornost Srbije za agresiju na Hrvatsku.
Time se ponovno aktualizira pitanje ratne odštete. Narod.hr uputio je upit glasnogovorniku vlade Marku Miliću sa zamolbom za informaciju što Hrvatska poduzima u cilju naknade ratne štete Srbije Hrvatskoj.
Odgovor ćemo objaviti kada ga dobijemo.
