Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović nedavnom je izjavom o potrebi razgovora o imenovanju veleposlanika podsjetio na zastoj u redovitom procesu zamjene diplomata, koji traje već godinama.
Milanović je krajem prošlog tjedna na sastanku s hrvatskim diplomatima u povodu redovite konferencije hrvatskih diplomata izjavio kako je spreman razgovarati s Vladom o imenovanju diplomata na upražnjena mjesta. Diplomatske predstavnike zajedničkom odlukom imenuju predsjednik države i vlade.
“Vodeći se svojom ustavnom ulogom sukreatora vanjske politike, predsjednik Milanović ponavlja svoj poziv predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću da se nastave konzultacije i razgovori o imenovanju veleposlanika, generalnih konzula i konzula kako na upražnjena mjesta u hrvatskim diplomatskim predstavništvima tako i na mjesta na kojima je veleposlanicima, generalnim konzulima i konzulima istekao mandat”, rekao je Milanović.
Od početka Milanovićeva mandata ne događa se ništa
Zastoj u imenovanju diplomata traje od početka Milanovićeva predsjedničkog mandata. Točnije, nakon što je u veljači 2020. stupio na dužnost predsjednika, imenovan je samo jedan veleposlanik. Riječ je o Hidajetu Biščeviću, veleposlaniku u Beogradu.
Milanović kaže da je Biščević imenovan veleposlanikom na prijedlog Plenkovića, “koji je na tom diplomatskom mjestu želio upravo spomenutog veleposlanika”.
>Milanović za veleposlanika u Grčkoj predložio Goldsteina – koji je istaknuo Tita za svog mandata u Parizu
Prema raspoloživim informacijama, Milanović je samo stavio potpis na imenovanje Biščevića budući je ta odluka bila donešena već u mandatu Milanovićeve prethodnice na predsjedničkoj dužnosti Kolinde Grabar Kitarović.
Od tada, na diplomatskim dužnostima u inozemstvu više nije bilo zamjena, a neka su ostala upražnjena zbog zbog prestanka mandata odnosno odlaska diplomata iz osobnih razloga.
Brojna upražnjena mjesta, među njima i neka izuzetno važna
Primjerice, od svibnja je upražnjeno mjesto veleposlanika u Londonu, nakon što je veleposlanik Igor Pokaz zatražio razrješenje. Pokaz je svojedobno dospio u središte pozornosti nakon što je povjerenstvo ukorilo Plenkovića zbog njegova slanja u Veliku Britaniju, budući je Pokaz Plenkovićev vjenčani kum. Međutim, Plenković je odgovorio kako su on i Pokaz postali kumovi nakon što je Pokaz već godinama imao status veleposlanika.
>Tko je Igor Pokaz, vjenčani kum premijera Plenkovića koji ga je postavio za hrvatskog veleposlanika u Velikoj Britaniji?
Već dvije godine upražnjeno je i mjesto veleposlanika u Parizu, nakon što je veleposlanik Filip Vučak preminuo 2021. godine.
Godinu dana ranije, 2020., preminuo je i hrvatski veleposlanik u Litvi Krešimir Kedmenec, te je od tada upraženjeno i to veleposlaničko mjesto.
Hrvatska već godinama nema ni veleposlanika pri Svetoj Stolici. Na toj dužnosti do 2021. bio je Neven Pelicarić, koji je sada savjetnik za vanjsku politiku predsjednika Republike.
Na popunu ili smjenu diplomata čekaju i mnoga druga diplomatska mjesta. Određenom broju generalnih konzula mandat je već odavno istekao, ali im se produljuje jer nije donešena odluka o njihovu nasljedniku.
No, čak i u slučaju kad zbog osobnih ili bilo kojih drugih razloga moraju napustiti dužnost, zamjenjuje ih slijedeći najviše rangirani diplomat, te stoga zastoj u imenovanjima ne ugrožava normalan rad diplomatskog predstavništva.
Upražnjena mjesta utječu na sadržaj međudržavnih odnosa
Međutim, u slučaju veleposlanika, posebice kad je riječ o spomenutim mjestima gdje je diplomatska razmjena važna za održavanje intenzivnih međudržavnih veza na najvišoj razini, upražnjeno mjesto znači i stanoviti zastoj u međusobnim odnosima.
Uloga diplomatske mreže u posljednjim desetljećima, zbog novih komunikacijskih mogućnosti i integracijskih procesa nije toliko ključna kao ranije, državnici sve više komuniciraju izravno, no mnoge funkcije diplomatskih predstavništava neovisno o okolnostima i dalje su bitne u međudržavnim odnosima.
Milanović je prošlog tjedna poručio kako smatra da je razgovor s predsjednikom Vlade ili razgovor ovlaštenih predstavnika Ureda Predsjednika i Vlade jedini način da se usuglase i dogovore potrebna imenovanja u hrvatskim diplomatskim predstavništvima.
Svojedobno imenovanje Biščevića, “kao i nedavni dogovor o imenovanjima vojnih zapovjednika, pokazuju kako se imenovanja veleposlanika, generalnih konzula i konzula mogu dogovoriti ukoliko postoji obostrana volja i spremnost za rješavanje problema. Ured Predsjednika Republike spreman je nastaviti razgovore o imenovanju veleposlanika, generalnih konzula i konzula već idućega tjedna”, poručio je Milanović.
>Saborski odbor potvrdio: general Ivan Turkalj bit će ravnatelj VSOA-e
Plenković pak odbija svaki razgovor s Milanovićem i to, kako je rekao, ne zbog uvrijeđenosti, nego zbog svega onoga što Milanović govori o Vladi. U konačnici, očito je ipak riječ o uvrijeđenosti, odnosno o taštini bilo jedne bilo druge strane.
Međutim, obojica čelnika svojim su izjavama dali do znanja da su spremni potaknuti dijalog, ako ne osobno, onda na razini svojih suradnika.
Nedavni dogovor o imenovanju čelnika Vojne sigurnosno obavještajne službe pokazuje da su rješenja u tom pogledu moguća i da bi taj model dijaloga mogao pokrenuti i nastavak redovitih smjena na diplomatskim dužnostima.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
