Premijer Andrej Plenković je nizom reformi na početku superizborne godine obuhvatio i mirovine s povećanjem od smiješnih 5%. Većina od preko 1,2 milijuna hrvatskih umirovljenika to povećanje nije ni osjetila. S jedne strane zbog ogromnog rasta inflacije, a s druge strane jer jedva preživljavaju pa ih ni tih 5% neće spasiti.
U analizi koju je provela Mirovina.hr čak 27 posto građana umirovljenih prema općim propisima prima najnižu mirovinu, njih gotovo 307.000. Njihova prosječna primanja su 316 eura, dok su u prosjeku odradili 28 godina.
Ukupna povećanja mirovina ne odražavaju se jednako na sve umirovljenike. Pa tako onda postupna povećanja od primjerice 2017. godine do danas na minimalnim mirovinama su neznatna. Dok se kod onih najviših vidi znatna razlika. Ovo dobiva poseban značaj kad se stavi u kontekst povećanja cijena i životnog standarda.
Činjenica da usprkos povećanju mirovina većina umirovljenika živi u teškom siromaštvu pokazuje neuspjeh mirovinske politike RH. S druge strane u Hrvatskoj danas 1471 osoba prima boračke mirovine, koje su u prosjeku za nekih 80 eura veće od prosječnih mirovina hrvatskih umirovljenika.
>U Hrvatskoj i danas 4571 osoba prima boračke mirovine, neki i više od 1000 eura
>Sindikati: Odgovor na poskupljenja jedino su veće mirovine i plaće
Postupno povećavanje mirovina ”na kapaljku”
2019. mirovine su porasle na 2.806,67 kuna (372,51 euro), odnosno 2.507,03 kune (332,74 eura) ako govorimo o mirovinama s međunarodnim ugovorima. U pandemijskoj 2020. godini rast je nastavljen, ali i usporen. Pa su prosječne starosne mirovine dosegle razinu od 2.878,72 kune ili 382,07 eura (2.566,56 kuna ili 340,64 eura s međunarodnim ugovorima). Sljedeće godine mirovine (bez međunarodnih ugovora) su porasle u prosjeku za 100 kuna (13,27 eura), odnosno za oko 80 kuna (10,62 eura), ako ubrojimo i one koje se isplaćuju u inozemstvo.
U godini koja je završila prije nešto manje od mjesec dana prosječne su mirovine iznosile 3.235,84 kuna ili 429,47 eura, odnosno 2.870,42 kune, točnije 380,97 eura, kad je riječ o mirovinama s međunarodnim ugovorima.
Prosječne najniže i najviše mirovine
Od 1. siječnja zakonskim izmjenama najniža mirovina povećana za tri posto. Najniža mirovina računa se tako da se aktualna vrijednost najniže mirovine koja iznosi 12,13 eura pomnoži s godinama staža. Za 15 godina staža ona iznosi 184,50 eura. Za 20 godina staža ona iznosi 246 eura, za 30 godina 363,90 eura, a za 40 godina staža 485,20 eura.
Plan Vlade u dva navrata bi je povećati najniže mirovine za 1,5 posto, no to povećanje ne vrijedi mnogo iz nekoliko razloga. Prvo, inflacija je i dalje dvoznamenkasta. Drugo, redovitim usklađivanjem će najviše rasti najveće mirovine, dok će najniže rasti najmanje. To dovodi do trećeg razloga: povećanja razlike između najnižih i najviših mirovina, kako je i vidljivo iz tablice.
Krajem 2017. godine najniža mirovina iznosila je 1.501,57 kuna (199,29 eura). Godinu poslije porasla je u prosjeku za 200 kuna (26,54 eura) i to je najveće zabilježeno povećanje ako uspoređujemo iznose iz godine u godinu. Štoviše, sva sljedeća godišnja povećanja bila su sve manja. U prosincu 2022. najniža mirovina dosegla je vrijednost od 2.141,53 kune (284,23 eura). Što je u usporedbi s krajem 2021. više za 183,02 kune ili 24,29 eura. Gledajući od kraja 2017. godine na ovamo najniže mirovine bez međunarodnih ugovora porasle su za ukupno 639,96 kuna ili 84,94 eura, odnosno 29,88 posto.
Nesrazmjer između povećanja najviših i najnižih mirovina
Što se, pak, tiče najviših mirovina, one su u prosincu 2017. iznosile 6.606,61 kunu (876,85 eura) te su do prosinca 2018. narasle za 506,31 kunu (67,20 eura). To je također bilo najveće povećanje u promatranom razdoblju do lani. Naime, u prosincu prošle godine najviša je mirovina u prosjeku iznosila 8.450,70 kuna (1.121,60 eura). Što je u usporedbi s godinom prije razlika od 597,17 kuna (79,26 eura). Ukupno gledajući, najviše su mirovine u zadnjih pet godina porasle za 1.844,09 kuna (244,75 eura), odnosno 21,82 posto.
Iako su najniže mirovine u posljednjih pet godina rasle za 8,06 posto više od najviših mirovina, istovremeno se značajno produbila razlika između te dvije kategorije. Naime, u prosincu 2017. godine razlika između najnižih i najviših mirovina iznosila je 5.105,04 kune (677,56 eura). Već krajem sljedeće godine probijena je psihološka barijera od 700 eura, da bi ove godine bila probijena i granica od 800 eura ili 6.000 kuna u razlici između najnižih i najviših mirovina. Konkretnije, razlika je lani iznosila 6.309,17 kuna (837,37 eura). Gledajući u postocima, jaz između mirovina se u zadnjih pet godina povećao za 19,09 posto, piše Mirovina.hr.
>Sever: Ne rastu ni plaće ni mirovine toliko koliko su rasle cijene
Povećanje minimalne mirovine ne prati vjerodostojno trend povećanja cijena
Usporedbe radi, prema podacima Državnog zavoda za statistiku cijene hrane su između prosinca 2021. i prosinca 2022. godine porasle za 19 posto. Ako se uzme u obzir razdoblje od 2017. do 2024. taj postotak je znatno viši. Povećanje cijena koje se svake godine događa u potpunom je nesrazmjeru s povećanjem minimalnih mirovina.
2022. najveći porast cijena u prosjeku na godišnjoj razini ostvaren je u skupini Prerađeni prehrambeni proizvodi, za 18,0 posto. Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u rujnu 2023. u odnosu na rujan 2022. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 6,7%, dok su u odnosu na kolovoz 2023. (na mjesečnoj razini) u prosjeku više za 0,5%.
Traži se univerzalni model minimalne mirovine u EU
”Osoba koja je 40 godina radila i bila potplaćena cijeli radni vijek dobiva ovako skroman iznos u mirovini, je svakako zvono za uzbunu. Jasan je pokazatelj da je sadašnji model najniže mirovine promašen”, apeliraju iz Sindikata umirovljenika Hrvatske.
Predstavnici SUH-a su na nedavno održanoj sjednici Europske federacije sindikata umirovljenika FERPA-i u Bruxellesu, zajedno s drugim kolegama iz europskih sindikata umirovljenika, raspravljali o uvođenju univerzalnog modela minimalne mirovine koji bi vrijedio u svim članicama Europske unije. Iako Europska unija ima fokus na uvođenju zajedničkog modela minimalne plaće, FERPA će se, kažu, pokušati izboriti da se isto učini i za mirovine.
>Evo čime Plenković u superizbornoj godini vabi birače: Rast plaća, doplatka, porezna reforma
Priča jednog hrvatskog umirovljenika
77-godišnji umirovljenik Đuro iz Đurđevca ispričao je za Podravski list da je tek kad otišao u mirovinu shvatio da mu firma pet i pol godina nije plaćala mirovinsko osiguranje. Tako je izgubio pet i pol godina. No tvrdi da nije jedini koji je doživio tu nepravdu, već i mnogi koji su nekoć radili u Bilokalniku. U penziju sam otišao prije gotovo 12 godina, a zbog toga što su radnici zakinuti za plaće i doprinose nitko nije odgovarao.
Đuro je kazao kako su se u firmi mijenjali direktori, no nitko nije odgovarao za probleme koje su ostavljali iza sebe. ”Imali smo i sindikat i sindikalce, no svi su samo gledali kako da sebe namire”, ispričao je Đuro koji je u đurđevačkom pogonu Bilokalnika radio do propasti te tvrtke.
”Što reći na to, očito je da se Plenković sprda s nama. Samo obećavaju i pričaju bajke, a onda podignu penziju za 5 posto. Pa to je nekih 15 eura, sprdačina najobičnija i sramota. Sve je duplo poskupilo i cijene su otišle gore. Mi koji ionako imamo najmanja primanja, a radili smo cijelog života, dobivamo nekoliko eura više. Supruga i ja kad platimo režije i sve što treba, do kraja mjeseca ostanemo na nekih 180 eura. Sve je to žalosno, a ne vidim da ide na bolje”, zaključio je Đuro.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
