Hrvatski premijer Andrej Plenković u dvodnevnom je posjetu Ukrajini gdje će sudjelovati na Inauguracijskom samitu Krimske platforme u Kijevu. Po dolasku u Kijev hrvatski premijer susreo se s bivšim ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom. Razgovarali su o situaciji u regiji. U ponedjeljak su predviđeni su susreti premijera s predsjednikom ukrajinske vlade Denisom Šmihalom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, javlja HRT.
Inauguracijski summit Krimske platforme, na kojem će sudjelovati i hrvatski premijer, okupit će predstavnike čak 45 zemalja i međunarodnih organizacija. U Kijev dolazi 13 šefova država i vlada. Među glavnim temama summita bit će zaštita lokalnog stanovništva, sprječavanje kršenja ljudskih prava, osiguravanje sigurne plovidbe Crnim morem kao i zaustavljanje militarizacije Krimskog poluotoka od strane Rusije.
Inače, Krimska platforma je diplomatska inicijativa kojom se ponovno želi usmjeriti fokus međunarodne zajednice prema problemu ruske aneksije Krima i pritisnuti Rusiju da sjedne za pregovarački stol. Međutim ruske vlasti komentiraju kako pokušaji vraćanja Krima nisu legalni i kažu kako je u pitanju agresija prema Ruskoj federaciji i to pravdaju rezultatima referenduma iz 2014. koji su bojkotirali Ukrajinci i Tatari.
– Drago mi je da sam ponovno u Kijevu. Sutrašnji sastanak Krimske platforme jedna je važna inicijativa koja ima za cilj okupiti brojne aktere međunarodne zajednice, najprije da se emancipira pitanje Krima, naravno uz druga okupirana područja -Donjeck i Luhansk . S te strane pozicija Hrvatske je jasna – mi u cijelosti podržavamo teritorijalni integritet Ukrajine, želimo vidjeti što se zajednički može učiniti kako bi se premostila teška situacija ljudi koji tamo žive ali i politički i pravni aspekti ove teme, poručio je u Kijevu predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.
Zelenskij će u ponedjeljak predstaviti Krimsku platformu – novi, međunarodni koordinacijski format, čiji je cilj poboljšanje učinkovitosti međunarodnog odgovora na aneksiju Krima, odgovor na rastuće sigurnosne izazove, sprječavanje daljnjeg kršenja ljudskih prava te osiguranje zaštite žrtava, navodi se u vladinom priopćenju.
Platforma će djelovati na razini predsjednika država i vlada, ministara vanjskih poslova, međuparlamentarnih skupina i mreže stručnjaka.
Tijekom samita predviđeno je usvajanje zajedničke deklaracije o potvrđivanju posvećenosti neovisnosti i teritorijalnom integritetu Ukrajine i postavljanju okvira međunarodne politike prema Krimu.
Samit se održava uoči 30. obljetnice neovisnosti Ukrajine, a očekuje se dolazak oko 40 stranih delegacija, navodi se na službenoj stranici ukrajinskog predsjednika.
S premijerom putuju šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman i ministar obrane Mario Banožić.
“S Ukrajinom će se vratiti život na Krim”
Nekoliko dana uoči Inauguracijskog samita Krimske platforme, Zelenskij je rekao da će se “s Ukrajinom vratiti život na Krim”.
U okviru Krimske platforme trebao bi se razmotriti status krimskih Tatara, odgovoriti na militarizaciju poluotoka, raditi na oslobađanju više od stotinu ukrajinskih političkih zatvorenika, rekao je ukrajinski predsjednik i dodao da je za “napredak” u potonjem pitanju nužan razgovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Odnosi Kijeva i Moskve napeti su od ruske aneksije Krima 2014. godine. U sukobima ukrajinskih snaga i proruskih separatista koji su uslijedili poginulo je više od 13.000 ljudi.
Sedam godina od aneksije Krima, Sjedinjene Države i Europska unija stoje uz Ukrajinu i nastavljaju produljivati sankcije Rusiji.
Zelenski Merkel: Sjeverni tok 2 je rusko “opasno geopolitičko oružje”
– Rusko-njemački plinovod Sjeverni tok 2 “opasno geopolitičko oružje Kremlja”, ustvrdio je u nedjelju ukrajinski predsjednik primajući u Kijevu njemačku kancelarku koja se zauzima za taj projekt.
Taj podmorski plinovod u Baltičkom moru koji je pred završetkom, izravno će povezivati Rusiju i Njemačku, uzimajući Ukrajini najmanje 1,5 milijarda dolara na godinu, koliko sada dobiva za tranzit ruskog plina preko svog teritorija i izbijajući joj iz ruku sredstvo diplomatskog pritiska na ruskog takmaca.
– Propitujemo taj projekt isključivo u smislu sigurnosti i smatramo ga opasnim geopolitičkim oružjem Kremlja, rekao je Volodimir Zelenski na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s Angelom Merkel. Nitko ne može nijekati da će najvećim rizicima zbog dovršetka Sjevernog toka 2 biti izložena Ukrajina, istaknuo je.
Kancelarka koja na jesen odlazi s dužnosti, pokušala je još jednom umiriti Kijev, rekavši da je postignut dogovor sa Sjedinjenim Državama, koje su htjele zaustaviti projekt, kako bi se projekt nastavio, uz uvjet da se Moskva neće koristiti njime za slabljenje Ukrajine i uz uvjet da produlji ugovor o provozu plina nakon 2024. Merkel je podsjetila da je u petak u Moskvi zatražila od predsjednika Vladimira Putina da se produlji “ugovor o provozu ruskog plina kroz Ukrajinu koji istječe 2024.”
– Suglasni smo s Amerikancima da se plinom ne smije koristiti kao geopolitičkim oružjem i to će na kraju biti u funkciji produljenja ugovora. Što se to dogodi prije, bit će bolje, dodala je.
No predsjednik Zelenski je rekao da je sve dosad o produljenju tranzitnog ugovora čuo “tek općenite stvari”. Kancelarka je rekla da razumije “veliku zabrinutost” predsjednika Zelenskog, istaknuvši da Berlin ima “posebnu odgovornost” u vezi s time.
– Njemačko-američki dogovor omogućuje uvođenje “sankcija bude li se (plin) koristio kao oružje, rekla je.
Angela Merkel je na kraju rekla da će ova obećanja biti “obvezujuća i za buduće njemačke vlade” jer se kancelarka sprema na odlazak nakon 16 godina na vlasti.
Ukrajina, saveznik Zapada, poprište je proruskog separatističkog rata na istoku od 2014. koji je izbio nakon ruske aneksije ukrajinskog Krima. Premda su ukrajinske vlasti zahvalne Merkel na njezinoj potpori u sukobu s Moskvom, zamjeraju joj što je isključila plinsko pitanje iz djelokruga europskih sankcija, nastojeći na izgradnji plinovoda Sjeverni tok 2.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
