Plenković o najmu Sabora: ‘Održat će sastanak i platiti najam, kome to može biti problem?’

Zagreb, 22.10.2019. - Premijer Andrej Plenković ocijenio je u utorak, na novinskoj konferenciji u Banskim dvorima, kako je odluka Europske komisije da je Hrvatska ispunila sve uvjete za ulazak u šengenski prostor, "još jedan veliki europski uspjeh Hrvatske", ali nije rekao kada očekuje da će Hrvatska pristupiti šengenskom prostoru. Na fotografiji Andrej Plenković. foto HINA/ Edvard ŠUŠAK/ es

Premijer Andrej Plenković s ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinoviće, glavnim ravnateljem policije i načelnicima policijskih uprava obišao je državnu granicu s Bosnom i Hercegovinom. Osvrnuo se i na kongres EPP-a koji će se održati u Zagrebu, kao i na zahtjeve sindikata koji su dvanaesti dan u štrajku.

Zahvalio se hrvatskoj policiji što “danonoćno radi na zaštiti granice i sprječavanju nezakonitih migracija”.

“Hrvatska je, kao što znate, u proteklom razdoblju obučila 6.500 pripadnika policije da budu pripravni, osposobljeni štititi vanjsku granicu Europske unije. Posebno želim istaknuti da smo u mandatu naše Vlade, uz inicijalnih 120 milijuna eura, uspjeli dobiti dodatnih preko 150 milijuna eura koji su nam pomogli da ispunimo tehničke i operativne kriterija za Schengen”, kazao je premijer Andrej Plenković u Ličko-senjskoj županiji, prenosi N1.

Na pitanje vodi li Vlada diplomatske razgovore s BiH o rješavanju problema nezakonitih migracija, kazao je:

“Smatramo da se vanjsku granicu EU treba štititi na najdaljoj lokaciji. Na migracijskom pravcu kojeg zovemo istočno-mediteranski ili zapadno Balkanski. To podrazumjeva štititi grčku granicu i to podrazumjeva štititi bugarsku granicu. To su one granice gdje dolazi do inicijalnog ulaska nezakonitih migracija. Onda se kasnije različitim – vrlo spretnim i lukreativnim, ali protuzakonitim aktivnostima krijumčara koji profitiraju na ljudskoj nesreći za vrlo unosne novce, događa to da su ljudi koji su ilegalno ušli tisućama kilometara dalje odavde te došli u područje sjeverozapadne BiH i blizu hrvatske granice. Naša je uloga da pomažemo cjelokupnom rješenju, nastavimo raditi na sporazumu s Turskom”, rekao je Plenković.

Upitan o prijetnjama turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana da se neće držati obveza iz sporazuma s Europskom unijom o prihvatu izbjeglica i migranata, kao i izjavi eurozastupnice Željane Zovko, koja je kazala da bi Erdogana dovela pred Međunarodni sud, premijer je odgovorio da je Turska, zbog geografskog položaja i činjenice da ima toliki broj izbjeglica i migranata na svom teritoriju, zemlja koja može utjecati na dinamiku nezakonitih migracija.

Moramo razgovarati s Turskom, koja je zemlja koja može utjecati na dinamiku nezakonitih migracija”, kaže i dodaje da je prošli tjedan u Bruxellesu adresirano to pitanje, kao i pitanje “intervencije turske vojske u dio Sirije”.

“Bili smo unisono jasni u osudi. Po mom dubokom uvjerenju nema alternative pronalasku dogovora s Turskom. To je u sigurnosnom interesu cijele Europske unije, a pogotovo Hrvatske, koja je jedna od država na ovoj ruti.”

“Zastupnica Zovko to je rekla u kontekstu šire rasprave, gdje je ta rezolucija Europskog parlamenta bila van teme”.

Plenković: EPP je već održavao ovakve sastanke u drugim parlamentima

“EPP će dati punu informaciju koju će glasnogovornik HDZ-a poslati medijima. Broj jedan, nikada većeg političkog skupa jedne političke obitelji na europskoj razini, u Zagrebu, a uopće i u Hrvatskoj, nije bilo posljednjih 30 godina, od ovog koji će biti za tri tjedna u Areni. Ovo je ključni, veliki sastanak, za razliku od ovih kompletno neinformiranih bukača koji spominju šefove država, premijere koji će se naći u Saboru. Oni govore laž i neistinu.

Kongres na koji će doći kolege šefovi država, njemačka kancelarka, čelnici europskih institucija iz EPP-a, predsjednici, premijeri, bit će u Areni. U Areni se zbiva kongres. Uoči tog kongresa, postoji tijelo koje se zove Politička skupština EPP-a, koja se sastaje svakih mjesec, mjesec i pol dana. Za neupućene i neznalice, ti se sastanci odvijaju u Europskom parlamentu, Odboru regija, u Gospodarskom ili Socijalnom vijeću. EPP je već održavao ovakve sastanke, sastanke Predsjedništva, sastanke Političke skupštine u drugim parlementima”, kazao je premijer.

“Kolege koji su tehnički došli posjetiti Zagreb prije godinu dana htjeli su vidjeti institucije. Vidjeli su Hrvatski sabor i doživjeli ga predivnom institucijom. Pitali su nas bismo li eventualno mogli održati sjednicu u Hrvatskom saboru. Pitali smo Predsjedništvo Hrvatskog sabora može li se to organizirati. Predsjedništvo je donijelo odluku da može, uključujući polususpendiranog ili nesuspendiranog, ili što već, je predsjednika Hrvatskog sabora iz SDP-a, koji je bio za, što je vrlo bitno. Stvar je tehničke prirode. Ljudi će doći, održat će sastanak, vidjeti Hrvatski sabor i još će platiti najam. Ja ne vidim nikakvu logičnu zamjerku, ne vidim kome to može biti problem. Ovdje se radi o politizaciji nečega što ne zaslužuje biti neka ekstra tema. Uglavnom se radi o ljudima koji nedovoljno znaju, nisu išli na skupove, nisu bili u drugim zemljama i ne znaju kako se to zbiva.”

“Nema niti jednog racionalnog razloga za štrajk”

“Apeliram na sindikate i učitelje da više ne štrajkaju jer pravog razloga za štrajk nema. Danas je trebao biti sastanak o pregovorima o temeljnom kolektivnom ugovoru, koji je odgođen za ponedjeljak zbog zahtjeva sindikata. Nema niti jednog razumnog, racionalnog razloga za štrajk. Niti jednog”, osvrnuo se premijer na dvanaesti dan štrajk učitelja i profesora, koji su najavili da u ponedjeljak nastave neće biti u Primorsko-goranskoj, Međimurskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji.

Na pitanje tko će popustiti, premijer kaže – ne radi se tu o popuštanju.

“Imamo trend nepotrebnih štrajkova. Svi dobivaju plaće, svi rade. Argument nove kurikularne, obrazovne reforme, koji se odnosi na prvi razred osnovne škole, peti razred osnovne škole, na tri predmeta u sedmom razredu i na prvi razred srednje škole – od dvanaest razreda u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju, radi se o tri puna plus tri predmeta u sedmom razredu – to je kao opterećenje koje je novum u ovoj godini. Cijeli argument jedinstvenosti trenutka da se to baš radi sada, u smislu koeficijenata, pada u vodu čim iz visokog obrazovanja također žele podizanje koeficijenata. Umjesto da se razgovara onako kako se treba razgovarati, išlo se na orkestriranu akciju štrajka za koju ja ne vidim racionalni razlog. Roditelji moraju znati – nema razloga za štrajk.”

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/N1