Zbog spornih podataka glede njegove imovine, sisačko-moslavački župan Ivo Žinić dao je ostavku na čelno mjesto Županijskog odbora HDZ-a i neće ići na lokalne izbore u svibnju. Do tada – ostaje župan.
> Obračuni unutar HDZ-a: Sad Plenković poziva Žinića na ostavku
Žinić je stranačku karijeru u HDZ-u počeo graditi još 90-ih godina, a član predsjedništva Gradskog odbora HDZ-a Grada Gline postao je već 1997. godine.
Moćan u HDZ-u – dok je potrebno
On je bio i potpredsjednik Županijskog odbora HDZ-a od 2012., a u studenom 2020. godine ponovno je izabran za predsjednika HDZ-a Sisačko-moslavačke županije. Žinić je bio jedan od rijetkih HDZ-ovaca koji je imao protukandidata i još rjeđih HDZ-ovaca koji je svoju poziciju uspio obraniti od protukandidata. On je također član Nacionalnog vijeća HDZ-a i Središnjeg odbora HDZ-a, što su najviša tijela nakon Predsjedništva stranke.
Komentirajući njegovu ostavku, predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković je tek kratko kazao “njegov ostanak bio bi teret HDZ-u prije lokalnih izbora”. Plenković je također odbio komentirati postoji li što sporno u njegovom slučaju te je ocijenio: “na njemu je da objašnjava te procese, to nije predmet HDZ-a niti mene”.
Podsjetimo, u javnosti je prvo objavljeno kako je Žinić 25 godina živio u državnoj kući u Glini besplatno ili za sitnu simboličnu naknadu, te da je tvrdio kako je ona darovana. Nakon toga u medijima su se pojavile informacije kako Žinić u imovinskoj kartici nije prijavio vlasništvo nad imanjem.
Tako nagli odlazak ovog HDZ-ovca s moćne političke pozicije ima poveznicu s drugim slučajevima Plenkovićevog odricanja suradnika, koju su pripadali “desnom krilu” HDZ-a, a koji su ga svesrdno podržavali u njegovoj misiji “promjene HDZ-a, a onda i Hrvatske”.
Slučaj Lovro Kuščević
U tom kontekstu, podsjetimo i na slučaj Lovre Kuščevića koji je prvo bio ministar graditeljstva u Vladi Tihomira Oreškovića, a zatim i ministar uprave u Vladi Andreja Plenkovića.
On je tijekom prvog stupanja dužnost pozdravljao s “hvaljen Isus”, darivao je vino s etiketom ustaškog poglavnika Ante Pavelića, a na fotografiji kuće koju je iznajmljivao mogao se vidjeti hrvatski grb s prvim bijelim poljem.
Isti taj Kuščević podržavao je Andreja Plenkovića u ratifikaciji Istanbulske konvencije, kojom su za hrvatski zakonodavni prostor otvorena vrata radikalno lijevoj rodnoj ideologiji. Zahvaljujući Kuščeviću odnosno njegovom povjerenstvu za provjeru vjerodostojnosti prikupljenih glasova, proveden je Plenkovićev plan zaustavljanja referenduma građanske inicijative Narod odlučuje o pravednijem izbornom sustavu iako je prikupljen dovoljan broj potpisa za njegovo održavanje.
>Tko je Lovro Kuščević – političar koji je do jučer pozdravljao s ‘hvaljen Isus’?
Kuščević je uz mjesto ministra obnašao i funkciju glavnog tajnika HDZ-a, a političku moć gubi 2019. kada se u medijima pojavljuju njegove afere vezane u prenamjenu zemljišta koje su napravljene godinama prije. Danas je Kuščević pod istragom USKOK-a zbog zloporaba u Općini Nerežišća na otoku Braču i još tri kaznena dijela, a također mu je blokirana mu je kuća, ‘štala’ i zemljište. Nakon što je otišao s mjesta ministra uprave vraćen je u Sabor, no brzo je izgubio imunitet na zahtjev DORH-a.
Treba dodati da Kuščević nije potpuno maknut iz HDZ-a budući da je na nedavnim unutarstranačkim izborima, kao jedini kandidat, izabran za šefa HDZ-a u Nerežišćima.
Slučaj Goran Marić
Samo mjesec dana nakon Kuščevića, ministarsko mjesto izgubio je i Goran Marić, koji je obnašao funkciju ministra državne imovine. Podsjetimo, Marić je također pripadao tzv. “desnom krilu” HDZ-a, a poziciju u Plenkovićevoj Vladi dobio je u zadnji čast nakon što je ispregovarao da se za njega stvori novo ministarstvo – ministarstvo državne imovine koje danas više ne postoji.
On je također bio uzdrman imovinskim aferama. Njemu su mediji otkrili da je udvostručio površinu kuće, ali njena vrijednost je ostala ista, a također su mu zamjerili što mu je sin dobio stan vrijedan 2.5 milijuna kuna, do kojega je došao poslovnim transakcijama s franjevcima.
Ministar Marić je dao ostavku u srpnju 2019. godine, a nakon toga iz Vlade su poručili kako je ostavka dogovor premijera i ministra.
Slučaj Josipe Rimac
Bivša gradonačelnica Knina Josipa Rimac, uhićena je prošle godine kada se otvorila velika afera vjetropark Krš-Pađene, projekt težak oko 1,9 milijardi kuna. Ona je tada obnašala funkciju državne tajnice u ministarstvu uprave. Prije nego je postala državna tajnica, slovila je kao osoba bliska bivšem glavnog tajniku HDZ-a Milijanu Brkiću i bivšem predsjedniku HDZ-a Tomislavu Karamarku.
Josipa Rimac je brzo nakon uhićenja isključena iz HDZ-a, a tijekom onemogućavanja revizije provjere potpisa GI Narod odlučuje, ustvrdila je da bi za provjeru potpisa za koje je povjerenstvo ustvrdilo da nisu valjani trebala privola tih ljudi, prije nego se dobiju na uvid. Nikada nije objasnila kako bi itko mogao dobiti privolu od, po njoj, mrtvih i nepostojećih ljudi.
U jednom potezu Plenković smijenio Tolušića, Žalac i Murganić
Prisjetimo se i Plenkovićeve rekonstrukcije Vlade iz srpnja 2019. kada je u jednom potezu smijenio Tomislava Tolušića, Gabrijelu Žalac i Nadu Murganić.
Već se od prije znalo da odlaze ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić, koja je preuzela dužnost glavne tajnice Vijeća Europe, te ministri uprave Lovro Kuščević i državne imovine Goran Marić, koji su dali ostavke zbog afera s nekretninama i zemljištem.
Umjesto ministrice regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijele Žalac na tu je funkciju došao Marko Pavić, dotadašnji ministar rada i mirovinskog sustava, kojega je na tom mjestu zamijenio tadašnji čelnik Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Josip Aladrović.
Tolušića je zamijenila njegova državna tajnica Marija Vučković.
Umjesto ministrice za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nade Murganić nova ministrica postala je saborska zastupnica Vesna Bedeković.
Novinari su pitali Plenkovića zbog čega su Tolušić, Murganić i Žalac izgubili njegovo povjerenje.
“Kao mandatar i onaj koji odlučuje, procijenili smo da u ovim političkim okolnostima, jednoj opterećujućoj slici za vladu, ova osvježenja su bila nužna. Procjenio sam, zajedno s vodstvom HDZ-a, potreban jedan bitan zaokret. U fokus javnosti i medija želim da dođu sva ona pozitivna postignuća”, ustvrdio je Plenković.
Iz Vlade su tada nakon sastanka izašli koalicijski partneri Milorad Pupovac i Ivan Vrdoljak.
Tadašnji čelnik HNS-a rekao je da ovime ništa nije završilo nego tek počinje.
“Zadovoljan sam ciljevima koje smo zacrtali, da se skinu tereti s leđa i da se uđe u period kad će se razgovarati o političkim prioritetima i o stanju u društvu. Dosad najveća rekonstrukcija ijedne vlade u Hrvatskoj bi trebala donijeti da se u društvu razgovara o sadržaju”, kazao je Vrdoljak.
U svibnju 2020. HDZ-ov saborski zastupnik i bivši ministar Tomislav Tolušić objavio je da se povlači sa svih političkih funkcija jer više nema strasti za politiku i jer ne želi pogaziti neke svoje ideale i stavove.
“Odlazim u političku samoizolaciju. To je to od mene. Strasti za politiku više nemam i ne bi bilo korektno da sam tu samo zbog svoje koristi. A i ostalo mi je još nešto ideala i stavova koje ne mislim pregaziti, istaknuo je bivši potpredsjednik Vlade.
Tolušić se od politike oprostio nekoliko minuta nakon što je Damir Krstičević dao ostavku na mjesto ministra obrane i potpredsjednika Vlade nakon pada vojnog aviona kod Zadra.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
