Plenković: SDP za mene nije nenarodna vlast

“Kad je riječ o događanjima u Srbu, HDZ je tu jako jasan: poštujemo hrvatske zakone i ne prihvaćamo bilo kakvu retoriku i incidente koji bi mogli dovesti do destabilizacije stanja u zemlji i zaoštriti odnose između Hrvatske i Srbije”, rekao je između ostalog Andrej Plenković predsjednik HDZ-a gostujući na N1 televiziji.

“SDP ponavlja priču od prije godinu dana, sa sličnim programskim idejama i sličnim ljudima na listama, a znamo da je 8. studenog SDP s tim izgubio izbore”, kaže Plenković odgovarajući na pitanje kakav program nudi HDZ u odnosu na SDP.

“Što se tiče HDZ-a, predstavio sam program ‘HDZ – središnja snaga razvoja Hrvatske’, koji je povratak vjerodostojnosti HDZ-u, povratak povjerenja birača. Stavio sam četiri ključne teme u fokus našeg djelovanja. Prvi je da HDZ u Hrvatskoj generira političku stabilnost, drugi aspekt je pravna sigurnost, što je, smatram, izuzetno bitno. Puno smo učinili na transformaciji našeg pravosudnog sustava, ali treba biti još učinkovitiji i neovisniji, da se svi postupci mogu brže rješavati. Treći aspekt, a koji je i najvažniji, je kvalitetan okvir za gospodarski rast i razvoj, a tu ćemo akcent staviti na poreznu reformu”, ističe Plenković.

Upitan hoće li se ovaj put izbjeći kampanja koja se vodi po načelu “mi ili oni” i nazivanje lijeve koalicije nenarodnom vladom, Plenković smatra da “SDP nije nenarodna vlada, oni su hrvatska politička opcija koja zagovara svoje stavove i ja ću se sučeliti programima i argumentima. U ovom trenutku smatram da velika koalicija nije na dnevnom redu, a ono što je na dnevnom redu je borba za potporu birača, a ja sam uvjeren da ćemo mi dobiti većinsku potporu.”

Ne prihvaća ucjene

Postoji li šansa da pristane i na ucjenu Mosta, ako oni budu slabiji na izborima, da im HDZ prepusti mjesto premijera, Plenković ističe da “HDZ na to neće nikada pristati. Cijenim premijera Oreškovića, mislim da je on došao pomoći HR u jednom delikatnom trenutku, ali ne vidim razlog zašto Most, ili bilo koja druga stranka ne bi pristala da premijer bude iz redova najsnažnije stranke. Mi ćemo biti najjača stranka nakon izbora i očekujem da se takav standard poštuje. Ne prihvaćam nikakve ucjene, bilo da je riječ o privatnom životu ili politici, tu još manje. Važno je da se to zna od samog početka”, a na Most računa kao potencijalnog partnera.

O Zlatku Hasanbegoviću

HDZ ne želi vratiti u centar, “ali čvrsto u desni centar. U centru mislim da postoje neke druge političke opcije. Oko toga nemam nikakve dileme, i kad sam se učlanjivao u HDZ doživljavao sam je kao stranku desnog centra. To će biti profil HDZ-a, a to sam već predstavio županijskim organizacijama”.

Kako se u to lice HDZ-a uklapa Zlatko Hasanbegović, Plenković poručuje “Savjetovao bih svima koji o gospodinu Hasanbegoviću imaju određene rezerve da pročitaju njegov intervju u Le Mondu od prije dva mjeseca, koji nažalost nije dobio odjeka u hrvatskim i regionalnim medijima, ali mislim da je on tamo jako dobro obrazložio svoje stavove. On je član Predsjedništva HDZ-a, ministar kulture, on će imati svoje mjesto i u HDZ-u, pa i u ovom izbornom ciklusu, a što će biti nakon toga, takvih jamstava nema nitko pa ni on.”

Zaoštravanje odnosa sa Srbijom

Najnovije zaoštravanje odnosa sa Srbijom Plenković stavlja u kontekst dvije teme. “Prva je tema njihovog zakona o nadležnosti institucija Srbije za procesuiranje ratnih zločina. Riječ je o hibridnoj nadležnosti gdje je Srbija propisala katalog dijela i statuta suda u Haagu i na taj način sebi dala pravo da pred svojim sudovima i temeljen odluka svog tužiteljstva procesuira, primjerice, hrvatske državljane za kaznena djela počinjena na hrvatskom teritoriju protiv hrvatskih državljana. To nije univerzalna jurisdikcija, ovo je nešto drugo. S aspekta Hrvatske, Srbija i velikosrpski Miloševićev projekt bio je agresivni režim koji je vodio rat na našem teritoriju. Danas smo mi članica NATO-a i EU-a, kako da mi kao članica NATO-a i EU-a dopustimo pravnu nesigurnost naših državljana?

Ranije smo pozvali Srbiju da u duhu dobrosusjedstva i regionalne suradnje revidira pitanje tog zakona u dijalogu s Hrvatskom i Europskom komisijom. Milanovićeva vlada, kad smo mi to lobiranje provodili, a Srbija je lobirala u svim glavnim gradovima članica Unije, tadašnja vlada nije nam pomogla. Istodobno su se definirale mjere za otvaranje poglavlja 23 i ta ista Milanovićeva vlada tada nije poduzela ništa. Sada je HDZ-ova vlada uvrstila čitav niz elemenata u one dokumente koje je usvajala u kontekstu prije otvaranja poglavlja 23 i naznačila da želi riješiti ta pitanja. Poslali smo poruku Srbiji – vaš zakon nama predstavlja problem. Ne želim više vidjeti ni slučajeve Veljka Marića ni Tihomira Purde, a sigurno ni naši prijatelji u BiH ne žele slučajeve poput Jovana Divjaka i Ejupa Ganića. To je jedan bitan element i mi očekujemo da se on riješi, kao i poštivanje prava manjina, pitanja granica, pronalaženje nestalih kao i sve ono što se odnosi na sukcesiju.”

“Želim da, kao što pripadnici srpske manjine imaju u Hrvatskoj tri fiksna mjesta u Hrvatskom saboru, a što je jedan visok standard, da bar jedan predstavnik hrvatske manjine ima mjesto, ne dobiveno na listi nekih stranaka, već fiksno mjesto u Narodnoj skupštini Srbije. To je bio i bilateralni aranžman o zaštiti manjina iz 2004. godine”, naglašava Plenković.

Za prosvjedne note Srbije o presudi Stepincu i tvrdnje da se na neki način rehabilitira ustaški režim Plenković odgovara da “nema govora o bilo kakvoj rehabilitaciji ustaškog režima. Prvo, poništena je presuda, ne od strane vlasti već od strane suda, a mi ih poštujemo. HDZ je pozdravio tu odluku jer smatramo da je taj proces tada i u takvim okolnostima bio apsolutno neprimjeren”, o incidentu u Srbu dodaje: “Kad je riječ o događanjima u Srbu, HDZ je tu jako jasan: poštujemo hrvatske zakone i ne prihvaćamo bilo kakvu retoriku i incidente koji bi mogli dovesti do destabilizacije stanja u zemlji i zaoštriti odnose između Hrvatske i Srbije.”

Ako bude premijer odlazit će u Bleiburg i Jasenovac

Hoće li odlaziti u Jasenovac i Bleiburg ako bude premijer odgovara potvrdno. “Naravno da ću odlaziti i u Jasenovac i u Bleiburg. Mislim da HDZ mora biti jasan oko poštivanja žrtve i patnje hrvatskog naroda, a tom problemu treba pristupiti na način koji je vrlo jasan, nedvosmislen i glede osude totalitarnih režima jer je to jedna civilizacijski na europskoj razini usuglašena stečevina”, upozorava predsjednik HDZ-a.

Zamoljen za pojašnjenje proslave u Srbu ističe: “Mi imamo 22. lipnja kao Dan antifašističke borbe u Hrvatskoj, a 27. srpnja je jedan drugi datum, koji je obilježavao jedan drugi povijesni događaj. U tom kontekstu, ako gledate vrijeme iz bivše Jugoslavije možete pratiti neke događaje, kako je to primjerice bilo 1971. i tko su ljudi koji su tamo dolazili, što su govorili i na koji način su bili tretirani tadašnji legitimni predstavnici hrvatske vlasti. To su te nijanse o kojima sam govorio.” i dodaje “Važno je da HDZ i ja poštujemo one blagdane koji su definirani odlukama Hrvatskog sabora”.

Dan pobjede i Dan hrvatskih branitelja najveći je blagdan moderne hrvatske države

O ‘Inicijativi mladih’ koji traže pred proslavu obljetnice VRO Oluje ispriku hrvatske vlasti, Plenković ističe da je “Peti kolovoza Dan pobjede i Dan hrvatskih branitelja, najveći blagdan moderne hrvatske države i simbol na kojem je utemeljeno sve ovo u čemu uživamo. S najviše poštovanja moramo voditi računa o tom blagdanu kada je Hrvatska vojska tijekom operacije Oluja ušla u Knin. Kada je riječ o žrtvama, bilo na hrvatskoj strani ili onima koje se nastale tijekom operacije Oluja, osobito one za kojima žalimo jer do njih nije trebalo doći, tu smatram da sva hrvatska tijela, uključujući pravosudna, trebaju sve te procese izvesti do kraja.”

Kurikulnu reformu smatra jednim od najvažnijih pitanja hrvatske budućnosti

“Obrazovna reforma je jedno od najvažnijih pitanja hrvatske budućnosti. Moramo postići konsenzus, naglasiti ulogu nastavnika, saslušati stavove roditelja. Želim da temeljem kvalitetne kurikularne reforme naši mladi ljudi ostvaruju puno bolje rezultate na PISA testu, jer ako pogledate statistiku proteklih godina, naša znanja niti opće kulture niti prirodnih predmeta nisu na razini kakva su u zemljama Europske unije. Kroz jedan takav proces trebali bi iznjedriti jednu novu generaciju koja će biti u stanju imati široko opće obrazovanje i biti spremna za daljnje specijalizacije. Na kraju treba spojiti formulu koja je ključna za uspješna društva – povezivanje obrazovnog procesa sa stvarnim potrebama tržišta rada, a tu smo u fazi brzomijenjajućih radnih mjesta, kako bi stvarali ljude koji će biti konkurentni ne samo u Hrvatskoj nego i u Europskoj uniji. No, nije realno da ta reforma krene već ove godine, već da se pripremi za iduću školsku godinu”, zaključuje Andrej Plenković.

Izvor: narod.hr/N1