Plenković odgovara na Milanovićeve tvrdnje da je “sredovječan”: ‘Tek mi je 50….’

Foto: Fah

Predsjednik HDZ-a i premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković dao je intervju za tjednik Globus u kojemu je govorio o pandemiji koronavirusa, lokalnim izborima, uvođenju eura, situaciji u BiH i drugim aktualnostima. Intervju djelomice prenosimo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Postoji li opasnost da se uvođenje eura koje je predviđeno za 2023. prolongira? Naime, činjenica je da su s ovim proračunskim deficitom povećanim zbog koronakrize i nepredviđenim novim zaduživanjima probijena pravila postavljena za ulazak u eurozonu.

Hrvatska je u srpnju pristupila Europskom tečajnom mehanizmu II, što je posljednji korak pred ulazak u europodručje. U ovogodišnjim je izvanrednim okolnostima pandemije i Europska komisija suspendirala propise o nominalnoj konvergenciji za ovu te ih prolongirala i na sljedeću godinu, pa ovogodišnje pogoršanje kriterija vezanih uz javne financije koje je ostvareno u Hrvatskoj nije sporno u kontekstu ispunjavanja kriterija za ulazak u europodručje. Sljedeće godine Hrvatska će se vratiti trendovima smanjenja relativnih pokazatelja javnoga duga i deficita dovoljno brzom dinamikom te vjerujem da se neće ugroziti dinamika našega puta k eurozoni. Sve ostale kriterije konvergencije već zadovoljavamo – inflacija, dugoročne kamatne stope – a održanje dvogodišnje stabilnosti tečaja u okviru ERM II nije nimalo upitno. Stabilnost tečaja je ionako osnovni instrument za postizanje glavnog cilja monetarne politike, a to je održanje stabilnosti cijena. Tečaj je stabilan otkad je uvedena kuna kao nacionalna valuta, a HNB ima neupitno dovoljno jake instrumente te ne ostavlja prostor sumnji da se ispunjavanje ovoga kriterija može kompromitirati. U petak je završilo i javno savjetovanje za Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom. Radimo sve da Hrvatska već od 2023. pristupi europodručju, što će biti na korist hrvatskih građana i poduzeća.

Obilježili smo 25. godišnjicu Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma. Je li stanje u BiH danas takvo da je promjena Daytona nužna za bolje funkcioniranje zemlje? Kako će Hrvatska voditi svoju politiku prema BiH i dijelite li o toj temi stav s predsjednikom Milanovićem?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Daytonsko-pariški sporazum nije samo mirovni sporazum koji je zaustavio rat u Bosni i Hercegovini već je i ustavno-pravni dokument. On je, među ostalim, i Ustav BiH. Promjena ustava svake države prije svega je stvar njezinih građana i političkih stranaka. Za Hrvatsku, kao susjednu i prijateljsku državu, boljitak, stabilnosti i sigurnost BiH od najvećeg su značaja. Nastavit ćemo se zalagati za ostvarivanje jednakopravnosti svih triju konstitutivnih naroda u BiH, kao i njihovu legitimnu zastupljenost u institucijama BiH. Kako ste i naveli u svom pitanju, dobro je da je to jedinstven stav čitavog vodstva u Hrvatskoj – Vlade, predsjednika RH i predsjednika Hrvatskog sabora. Hrvatska snažno podupire europski put BiH i aktivno će joj pomagati na tom putu. Da bi u tome uspjela, ona mora ostvariti niz reformi i povećati učinkovitost svoje državne uprave i države u cjelini. Osobno sam tome i bio posvećen dio svoje profesionalne i političke karijere, još iz vremena kada sam u Europskom parlamentu zajedno s kolegama pomogao da se stvore preduvjeti za podnošenje zahtjeva BiH za članstvo u EU u vrijeme Junckerove Komisije i nizozemskog predsjedanja Vijećem EU 2016., a tada je predsjedatelj Predsjedništva BiH bio Dragan Čović. Za vrijeme predsjedanja Hrvatska je potporu BiH pokazala i organiziranjem Zagrebačkog sastanka na vrhu u svibnju 2020., kojim je u žarište stavljen proces proširenja EU te europska perspektiva jugoistoka Europe. Obljetnica Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma prigoda je za sve aktere u BiH da u novim okolnostima promisle o idućim koracima koji će jamčiti provedbu reformi, ubrzanje europskog puta i stvaranje preduvjeta za bolji život u zemlji u kojoj sva tri konstitutivna naroda i građani trebaju biti ravnopravni.

Kad ste izabrani za predsjednika HDZ-a, rekli ste da ćete promijeniti HDZ kako biste mogli mijenjati Hrvatsku. Tada se sumnjalo u realnost i jednog i drugog. Jeste li promijenili HDZ ili ste samo učvrstili svoju lidersku poziciju, što se također nije očekivalo?

Izbori su bili transformativni trenutak i potvrda poruke otprije četiri godine – da smo vratili HDZ na mjesto na kojem je sada. Pobijedili smo SDP i Narodnu koaliciju 2016. sa 7 razlike, i ponovno 2020. cijelu SDP-ovu koaliciju od 10-ak stranaka s 25 razlike. Naš koncept pozicioniranja HDZ-a na desni centar koji traje cijeli mandat je uspio i usidrili smo stranku tamo gdje ju je postavio prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman. Otvorili smo se prema biračima centra više nego u prethodnim izbornim ciklusima i to se pokazalo kao dobitna kombinacija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

>Plenković tvrdi da smješta HDZ gdje ga je Tuđman vidio: Evo što je prvi predsjednik govorio o Sorosu

Modernizirali smo upravljanje strankom, usvojili smo novi Statut, i financijski smo konsolidirali stranku, pa više nismo u minusu, nego ostvarujemo višak. Poštujemo naše tradicije, običaje, nacionalni identitet, našu povijest, našu vjeru, naše demokršćanske i narodnjačke vrijednosti. Ne želimo Hrvatsku okovanu u prošlosti, nego Hrvatsku okrenutu budućnosti koju gradimo za nove generacije. Živimo u vremenu 4. industrijske revolucije, digitalizacije, umjetne inteligencije, klimatskih promjena, sigurnosnih ugroza novoga tipa, suočavamo se s negativnim demografskim trendovima. Međutim, kao članica Unije i NATO-a, danas imamo mnogo bolju ekonomsku perspektivu i sigurnost nego prije trideset godina. Prvi put imamo priliku da jaz koji je postojao između Hrvatske i zapadne Europe ubrzano smanjimo zahvaljujući razvojnim mogućnostima koje to članstvo daje. To su HDZ-ovi prioriteti za vrijeme koje dolazi.

Na parlamentarnim izborima HDZ je postigao uspjeh iznad očekivanja. Centrističkom politikom, doktrinom stabilnosti i sigurnosti dobili ste birače s centra, a vjerojatno i neke s ljevice. Kako komentirate prigovore desnice da ste HDZ pomaknuli ulijevo?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mislite na tezu onih koji htjeli ucjenjivati HDZ kao najjaču političku snagu oko mjesta premijera, a doživjeli su izborni poraz na izborima 5. srpnja? Razina frustracija ucjenjivača iz Domovinskog pokreta i Mosta je tolika da ni nakon izbora ne prestaju s lažnim optužbama i ideološkim etiketama na račun HDZ-a i mene osobno. Huškačkoj politici koja inspirira govor mržnje i društvene podjele stalno ćemo se suprotstavljati.

Koji su to elementi po kojima je HDZ skrenuo ulijevo? Marakeš? Globalni sporazum kojim se reguliraju uređene migracije, uz 6500 hrvatskih policajaca koji svakodnevno rade na sprječavanju nezakonitih migracija, i naši napori da nakon zelenog svjetla Komisije dobijemo i političku potporu na razini Vijeća za ulazak u Schengen. Konvencija Vijeća Europe o borbi protiv nasilja nad ženama? Konvencija je na snazi više od dvije godine. Ništa se, ni milimetar, od nekakvih strahova nije obistinilo, a osnažili smo mehanizme u borbi protiv nasilja nad ženama.

Od poštovanja vrijednosti Domovinskog rata, jačanja položaja hrvatskih branitelja, policije, vojske, vraćanja Dana državnosti 30. svibnja, kvalitetnim odnosima s Katoličkom crkvom, protivljenju reviziji Vatikanskih ugovora. Ili odluke o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa Hrvatske, čvrstog zalaganja da Hrvatskoj osiguramo više od 24 milijarde eura iz EU… To je primjer modernog suverenizma kojim želimo kapitalizirati položaj u EU na korist hrvatskih građana.

Zahvaljujući politici koju smo vodili u protekle četiri godine, prije svega oko smanjivanja podjela i tenzija u društvu te uključivosti prema manjinama, stvorili smo međusobno povjerenje i preduvjete dolaska potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića kao predstavnika SDSS-a na obilježavanje Oluje u Knin 5. kolovoza te u Kolonu sjećanja u Vukovar 18. studenoga 2020. Na pragu četvrtog desetljeća naše samostalnosti stvaramo preduvjete za tolerantno ozračje u društvu, uz poštovanje vrijednosti Domovinskog rata. A što se tiče odluke da potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved ode u Grubore, kao i glede mog odlaska u Varivode, to je civilizacijska gesta i poruka da svi naši sugrađani koji su bili žrtve ratnih zločina imaju pravo na pijetet, bez obzira na njihovu nacionalnost.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predstoje lokalni izbori. Može li HDZ dobiti velike gradove? Kako stojite s kandidatom za Zagreb? Mislav Herman ili Damir Vanđelić?

Naš cilj bit će da imamo kandidata koji može pobijediti. Prvo, stalo nam je da omogućimo normalno financijsko funkcioniranje grada Zagreba. Želimo osigurati kvalitetnu i održivu obnovu Zagreba od posljedica razornog potresa, nakon što smo donijeli sve interventne mjere, usvojili cjeloviti zakonski okvir, osigurali 683 milijuna eura iz Fonda solidarnosti EU te imenovali Damira Vanđelića, čovjeka s velikim menadžerskim iskustvom, da vodi Fond za obnovu. HDZ je prvi put pobijedio u sve četiri zagrebačke jedinice, osvojivši 23 mandata. Golem iskorak ostvarili smo baš u centru Zagreba, u I. izbornoj jedinici, u kojoj smo pobijedili i osvojili više od 28 posto glasova. Unutarstranački izbori su iza nas i članovi zagrebačke organizacije HDZ-a dali su povjerenje Mislavu Hermanu, mladom liječniku koji ima i profesionalno i stranačko iskustvo, a ujedno je izabran i za novog predsjednika Gradske skupštine. Na njemu je zadatak da osnaži i pripremi zagrebačku organizaciju za lokalne izbore. O kandidatima ćemo razgovarati u siječnju iduće godine. Ići ćemo s najjačim timom na lokalne izbore 2021. i programom koji će ponuditi viziju daljnje obnove i budućnosti Zagreba.

Na početku ste drugog mandata i imate priliku biti prvi premijer koji je odradio dva. Kancelarka Merkel završava četvrti mandat i nagovaraju je da ostane na čelu njemačke Vlade i peti mandat. Vidite li sebe kao političkog maratonca?

Da, sigurno se vidim kao politički maratonac, tek mi je 50… A uostalom, temeljito sam se pripremao da bih u najzrelijim godinama preuzeo najodgovornije dužnosti. Trajanje u politici i u europskim poslovima ne mjeri se samo mjesecima i godinama mandata, ali to jest važan pokazatelj. Kancelarka Merkel više je od političkog maratonca – ona je čvrsta konstanta ne samo u njemačkoj nego i u europskoj i svjetskoj politici. Ozbiljna politika je maraton, kontinuitet, na kratku stazu može se nešto brzo postići, ali to rijetko traje i ostaje. I globalno upravljanje pandemijom covid-19 pokazalo je razliku između ozbiljnog vodstva i adekvatnog pristupa krizi i populističkog. U okolnostima kada morate promišljati mjere koje će sačuvati živote ljudi, a istovremeno i gospodarstvo, tu nema prostora za demagogiju i populizam, već za odlučne i odgovorne poteze te povjerenje institucija i građana, što populisti i akteri s krajnjeg političkog spektra nastoje razoriti. Što se mene tiče, dobio sam drugi put povjerenje hrvatskih građana da vodim Vladu i na tu odgovornost sam usmjeren.

Intervju u cijelosti pročitajte u Globusu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.