Premijer Andrej Plenković u srijedu je izjavio kako je smanjenje duga zdravstvenog sustava jedna od strateških zadaća Vlade, što nije moguće napraviti preko noći, dok je ministar zdravstva Milan Kujundžić najavio kako bi uštedama u sustavu trebalo pridonijeti spajanje bolnica, kojim će se smanjiti broj akutnih kreveta, te objedinjena javna nabava, kojom se želi postići niže cijene lijekova i ugradbenog materijala.
Plenković, koji je prisustvovao svečanosti u povodu 75. obljetnice KBC- Zagreb, rekao je kako je reforma zdravstvenog sustava jedna od ključnih strukturnih reformi u sklopu izrade Nacionalnog plana reformi, te da je zadaća Vlade da pronađe adekvatan način osiguranja dostupnosti zdravstvenih usluga svima.
“Dobro je da se dug stabilizirao u odnosu na 2015. zahvaljujući boljem povezivanju bolnica. Očekujemo daljnje smanjivanje tog duga, a ministar ima zadaću da te ciljeve ostvari. Nastojat ćemo da se općenito smanjuje proračunski deficit. Dug u zdravstvu jedna je od strateških zadaća. To nije moguće napraviti preko noći, svi su toga svjesni”, rekao je Plenković.
Ministar Kujundžić je rekao kako ukupni dug u zdravstvu iznosi nešto manje od 8 milijardi kuna. Ustvrdio je kako je zdravstveni sustav, unatoč poteškoćama, financijski stabilan, jer se manje troši nego prethodnih godina, a nije došlo do smanjenja prava. “Međutim, količina novca koju imamo u zdravstvenom sustavu i pored svih mjera stabilizacije i racionalizacije nije dostatna za održati visoku razinu i usvajati sve nove tehnologije čemu težimo”, dodao je.
“Što se tiče unutarnje kontrole potrošnje i izvršenosti posla tu radimo maksimalno. Sa spajanjem bolnica ćemo smanjiti broj akutnih kreveta i ostvariti određene uštede, a najveće uštede očekujemo s objedinjenom javnom nabavom. Očekujemo da bismo mogli postići niže cijene lijekova, ugradbenog materijala i uređaja za 5-8 posto što bi iznosilo oko 500 milijuna na godišnjoj razini”, rekao je Kujundžić.
Kaže kako su u Ministarstvu pokrenuli pripreme za uvođenje objedinjene javne nabave, a sljedeći će tjedan biti raspisani i prvi natječaji za određene proizvode.
Ocijenio je kako je raniji model, po kojemu su tendere za određene proizvode i usluge raspisivale bolnice, pokazao neučinkovitim ili nedovoljno učinkovitim. Stoga su procijenili, kazao je, kako je bolje da se administrativni dio posla radi na razini Ministarstvu zdravstva, a da uvjete iz natječaja sastavljaju timovi eksperata iz više bolnica, kako bi se smanjio utjecaj samo jedne bolnice.
Ministar je rekao kako je trenutni dug od 8 milijardi bio i na kraju 2015. godine. U 2016. su narasli dugovi bolnica za 500 milijuna kuna, ali je istodobno za toliko smanjen dug HZZO-a, pa je ukupni dug, kazao je, ostao isti.
“Toliko o onima koji govore o dugovima”, zaključio je u kontekstu tvrdnji bivšeg ministra zdravlja Siniše Varge o alarmantnom rastu duga u 2016. godini. Dodao je i kako će o poslovanju sustava uskoro biti govora i na saborskom Odboru za zdravstvo, na kojem će se sučeliti brojke i iznijeli konkretni podaci.
