U jučer objavljenoj “Strategiji upravljanja javnim dugom za razdoblje 2019. – 2021.”, Vlada Andreja Plenkovića priznala je kako do kraja svog mandata ne misli bitno smanjivati javni dug, iako se premijer često voli pohvaliti padom udjela javnog duga u BDP-u, prenosi RTL.
> Silvana Oruč Ivoš: Protiv Plenkovićeva HDZ-a bio je isključivo – narod
> Ivica Šola: Na crnom labudu je da povuče vodu za sobom i odleti u svoje novo prirodno stanište
Vlada je dug opće države u svom mandatu povećala za 4,2 milijarde kuna
Prema podacima HNB-a, na početku mandata u studenom 2016. godine, dug opće države iznosio je 283,4 milijarde kuna, dok je krajem veljače ove godine iznosio 287,6 milijardi kuna.
U Plenkovićevoj vladavini dug opće države je najviši bio u studenom 2017. godine, 294 milijarde kuna, a najniži u svibnju 2018. godine – 279,7 milijardi kuna. Ako se uzme prosjek, Plenković nas je mjesečno zaduživao 150 milijuna kuna.
Projekcija za 2021. godinu – dug će biti 281,8 milijardi kuna
Sudeći prema jučer objavljenoj “Strategiji” u Vladi ne razmišljaju o bitnom smanjenju javnog duga do kraja mandata. Prema projekciji kretanja javnog duga do 2021. godine, do kraja ove godine on će iznositi 284,1 milijardu kuna, 2020. 283,4 milijarde kuna, a 2021. godine 281,8 milijardi kuna. Iz toga se može zaključiti da Vlada ne smatra da javni dug treba smanjivati.
No, ovo što kao pozitivno postignuće svoje Vlade Plenković često ističe, a posebno u kontekstu ispunjavanja kriterija za uvođenje eura, podatak je o udjelu javnog duga u BDP-u. On kontinuirano pada od 2015. godine zbog rasta BDP-a, otkad je Hrvatska izašla iz krize.
2015. godine udio javnog duga u BDP-u iznosio je 83,7 posto, godinu kasnije 80,5 posto, 2017. 77,8 posto, a prošle godine 71,6 posto. Vlada je u jučer objavljenoj “Strategiji” napisala da predviđa kako će do kraja 2019. udio javnog duga pasti na 71,6 posto, a projekcije govore da će u sljedećoj godini on iznositi 68,5 posto, a 2021. 65,4 posto.
BDP raste, dug ostaje isti
“Želimo zdravi rast. Taj zdravi rast nije rast na zaduženju. Upravo obrnuto, on je rast na smanjivanju našega javnoga duga”, kazao je u srijedu Plenković u izjavi novinarima na skupu hrvatskih izvoznika, a jučer se na sjednici Vlade pohvalio i “rapidnim padom javnog duga”. “Mi smo najbrži od svih članica EU. Plan je do 2022. doći do 60 posto udjela u BDP-u”, rekao je jučer Plenković.
No, prema jučer objavljenim podacima, očito će taj pad udjela duga u BDP-u biti “pokretan” rastom BDP-a, a ne smanjivanjem javnog duga koji će ostati na istoj razini.
