Damir Plesac, glavni koordinator za popis stanovništva, gostovao je u u Newsroomu gdje je govorio o popisu čija prva faza, samopopisivanje, počinje u ponedjeljak 13. rujna.
“Iza nas su velike pripreme koje traju već tri-četiri godine. Puno toga je bilo nepoznato, s obzirom na to da je ovo prvi digitalni popis i prvi puta idemo na samopopisivanje”, rekao je Plesac.
“One osobe koje ipak žele da ih popiše sam popisivač, neka sačekaju ovu drugu fazu gdje će popisivači krenuti na teren”, dodao je.
Plesac je pojasnio da samopopisivanje nije obvezno te da građani mogu sami odlučiti na koji način se žele popisati. Komentirao je i koliko bi otprilike moglo trajati samopopisivanje.
“Imali smo neke simulacije i vidjeli smo da malo dulje vremena treba jednom četveročlanom kućanstvu da se online popiše nego kad to četveročlano kućanstvo popiše sam popisivač. Jasno, on je već iskusan i potroši oko 20-ak ili 30 ak manje vremena. Otprilike, za jednu četveročlanu obitelj će trebati oko 30-40 minuta da se sami popišu”, istaknuo je.
“U ona kućanstva koja su se popisala online (samopopisivanje) popisivač će doći, pokucati na vrata i preuzeti šifru i to je sve. On neće kontrolirati taj obrazac”, objasnio je Plesac.
Što ako preskočite pitanje?
Pojasnio je i što se događa u slučaju ako osoba preskoči neko pitanje prilikom samopoisivanja.
“Ako osoba preskoči pitanje, oni neće moći otići na drugi dio upitnika. Pojavit će se greška, na što će naši građani biti upozoreni, vratit će se natrag na taj obrazac i točno će biti naznačeno gdje treba biti upisano što”, pojasnio je.
Od 27. rujna kreće terensko popisivanje, a Plesac je otkrio da je potrebno nešto manje od 8.000 popisivača.
“Problem je što naši kandidati odustaju. Odustaju iz različitih razloga – neki su mislili da će uz svoj posao koji obavljaju moći obavljati i posao popisivanje, što nije moguće jer se popisivanju moraju potpuno posvetiti. S obzirom da je ovo novi način prikupljanja podataka, dosta ljudi koji su se prijavili, kada su vidjeli što to sve treba znati i na koji način raditi, osjećali su se nesigurnim i smatrali su se da ne bi mogli obavljati taj posao”, kazao je Plesac.
Komentirao je i kolike su kazne te zbog čega netko može biti kažnje pri provođenju popisa stanovništva.
“U zakonu o popisu je predviđena kazna i za odbijanje davanje točnih podataka, znači namjerno iskrivljavanje podataka, ali i za to ako sudionici popisa ne upišu ono što su naši građani izjavili da upišu. Kazne su između dvije i pet tisuća kuna za građane, za sudionike popisa do sedam tisuća kuna”, rekao je.
