Sredinom mjeseca lipnja gradovi Glina i Petrinja su dobili nove čelnike, dok je u Sisku ostala nova/stara gradonačelnica Kristina Ikić Baniček (SDP). To su tri grada pogođena jakim potresom 29. prosinca 2020. godine, kojima će trebati jako puno vremena da se obnove.
Sva tri grada uputili smo upite o obnovi i njihovom sudjelovanju u istoj, kao i pomoći koju daju građanima, zatim očekivanjima koja imaju oko obnove i broju uklonjenih objekata. Do objave ovog članka odgovore iz Petrinje i Siska nismo dobili, dok nam se telefonski javio gradonačelnik Gline.
Kakvo je stanje u Glini?
“Puno je stvari koje treba popraviti na lokalnoj razini”, počeo je razgovor nezavisni gradonačelnik Gline Ivan Janković, koji i sam, poput mnogih ljudi na području Banovine, živi ili radi u mobilnoj kućici/kontejneru.
“Dva sam mjeseca na dužnosti i čini se kao da nema pomaka, iako, kad zastanem, vidljivi su neki pomaci. Problem je što je cijela obnova pod nadležnosti države, pa grad na puno stvari ne može utjecati. Petrinja ima info-centar, a mi u Glini nemamo ni to, da bar ljudi negdje dobiju odgovore na pitanja o obnovi. Kontejner gradske uprave mi je na cesti i svaki dan dolaze ljudi s pitanjima na koja ni ja nemam odgovore. Nastojim riješiti ono što mogu na razini grada – raspodjela klima-uređaja, priključak na vodovod, kanalizaciju…”, opisuje nam.
“Problem grada Gline je ogromna površina i raštrkanost stanovništva, sela koja su zapuštena i dostupnost tih mjesta. To su problemi koji su postojali i prije potresa, nedostupnost infrastrukture, prohodnost puteva. Ljudi su to prije i sami održavali, a sad je sve na gradu i Komunalcu, a takvo stanje je neodrživo za grad”, kaže.
“Potres je otežao situaciju Gline i cijelog područja, koje je, po meni, 20 godina na neki način zanemareno. Zadatak je grada uz sve probleme razmišljati o pristupu i projektima za razvoj grada. Komuniciram s ministarstvima da se sve to uveže, a koliko ću biti uspješan – ne znam”, dodaje.
“Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje putem sredstava EU osigurava desetak zgrada sa po 25 državnih stanova, ali po odlukama prije mog odlaska to su lokacije na periferiji grada. U isto vrijeme radimo grad ruševina. Pokušavam uklopiti i priču Državnog ureda i Ministarstva kulture i Ministarstva graditeljstva i državne imovine, da probamo kreirati jednu priču, da se grade stanovi u gradu, da oživimo grad, da ne ostavljamo grad u ruševinama i grad bez ljudi, a takve stanove stavljamo na periferiju. Imamo problem i što državna cesta ide kroz centar grada i dodatno narušava već narušenu statiku zgrada”, opisuje nam.
“Što se tiče potresa grad reagira koliko god može u toj situaciji, ali to je jedan ogroman zahvat koji je država preuzela na sebe i sad kakav će biti hodogram tek ćemo vidjeti”, dodaje.
“Grad je od države dobio sredstva, ostalo je nekih 15-ak milijuna, ali je više od pola već ugovoreno u zadnjih mjesec-dva prije izbora određenim uslugama i radovima. Obustavom naplate komunalne naknade imamo rupu u prihodima, a imate potrebe za redovnim održavanjima. Napeta je financijska situacija i pripremamo rebalans proračuna”, kaže nam o financijama.
Grad je i prije njegovog dolaska davao 3500kn za građevinski materijal ili prvu pomoć.
“Teško je osigurati novac za pomoć ljudima u kontejnerima jer broj ljudi u kontejneru je velik i taj iznos odmah raste na nekoliko milijuna kuna”, priča i objašnjava kako postoje obveze koje grad mora ispoštovati bez obzira na potres.
“Trebat će sigurno niz godina da se vratimo u normalu. Moramo gledati kako pomoći građanima, a ne zanemariti sliku i razvoj grada”, ističe.
“U gradu je uklonjeno oko 46 zgrada, i imamo oko 130 na popisu za uklanjanje. Što se tiče obnove, nema broja samo za grad oko obnove nekonstrukcijskih elemenata na kućama sa zelenim naljepnicama”, kaže.
“Postoje udruge koje rade drvene i montažne kuće za stradale. Ima inicijativa i oko zidanih kuća, klasične gradnje, iz donacija. Treba voditi računa da se ljudima osigura i dokumentacija kuća, da nemaju probleme i da se ispoštuju neke upute oko prostornog uređenja. Realnije je za brzu obnovu da se u ruralnom dijelu osiguraju montažne i drvene kuća ako budu ljudi na to pristajali i bili svjesni ako se ide na klasičnu gradnju da će sve to duže trajati i zbog manjka radne snage i građevinskih firmi općenito. U urbanom dijelu treba uvezati ministarstva i struku i da se pristupi drugačije s modernim materijalima i u skladu s novim okolnostima. Treba strateški pristupiti da se ne dogodi divlja gradnja i da nam svima ne oteža situaciju”, zaključuje Janković.
Stanje u Petrinji
Magdalena Komes (HDZ), gradonačelnica Grada Petrinje u sljedećem četverogodišnjem mandatu, početkom srpnja za Narod.hr je govorila o situaciji u gradu i kako pomažu građanima. Grad Petrinja je ranije podijelio određenu količinu materijala kućanstvima sa zelenim naljepnicama, u vrijednosti 2000 kuna.
“Krenuli smo s rashladnim uređajima. Molim ljude za strpljenje. Stožer raspoređuje potrebitima. Sa obnovom objekata sa zelenim naljepnicama već se krenulo i obećano je da će do nove sezone grijanja biti gotovi. Kao grad smo pokrenuli što bržu izradu elaborata za uklanjanje opasnih objekata, raspisali smo javni poziv i već su se javili neki projektanti. Idemo u što bržu realizaciju uklanjanja kuća. Što se tiče žutih i crvenih objekata idemo sa projektnom dokumentacijom pripremati i micati sve one prepreke za obnovu. Bit će nekih problema u imovinsko-pravnom smislu, suvlasništvu, pronalasku vlasnika nekih objekata… ali država i grad će na tome surađivati”, rekla je tada Komes.
“Žute i crvene kuće će ići u obnovu putem države i europskih fondova. Ako bude potrebe bit ćemo na raspolaganju, onoliko koliko će grad Petrinja to moći. U operativnom smo smislu na raspolaganju državi”, pojašnjava Komes.
Stanje u Sisku
O stanju u Sisku uspjeli smo najmanje doznati, s obzirom na činjenicu da nam iz grada nisu odgovarali na upite.
Prema informacijama dostupnim na internetu, Grad Sisak isplaćivao je jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od 2.000 kn i za samca i za obitelj za nekretninu koja ima crvenu oznaku.
Također je, kao i ostali gradovi, oslobodio sve građane, čiji domovi su pretrpjeli štetu u potresu, obveze plaćanja računa Gospodarenja otpadom Sisak i Sisačkog vodovoda za određeno razdoblje.
* Tekst je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije
Tekst se nastavlja ispod oglasa
