Popis stanovništva: ravnateljica DZS-a i državni tajnik dali odgovore na česta pitanja

U Hrvatskoj je u tijeku popis stanovništva, a kako ide njegova prva faza, samopopisivanje, u studiju Večernjeg lista pitali su ravnateljicu Državnog zavoda za statistiku Lidiju Brković i državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernarda Gršića.

– Više od 650 tisuća osoba se samopopisalo, što smatramo da je izniman uspjeh, ali ima još do kraja i nadamo se da će biti još i veća ta brojka – kazala je u početku Brković, dodajući da se nada da će se samopopisati više od milijun građana.

Gršić je kazao da sustav e-građani broji trenutno 1 440 000 tisuća korisnika.

– Vidimo da je porastao interes točno u ovo vrijeme kada traje popis stanovništva – dodao je.

Ljudi se žale da teško mogu dobiti telefonsku podršku.

– Imamo telefonsku podršku i našu e-mail adresu na kojoj mogu pitati. Nisam čula da imamo problema s pozivnim centrom. Ja sam čula jako puno pozitivnih komentara, ali s obzirom koliko je građana popisano, vjerujem da se može dogoditi da se ne može dobiti. Zato postoji naša e-mail adresa – kazala je Brković.

Što građane najviše zbunjuje?

– Najviše ih zbunjuje ukoliko ne žive na istoj adresi koja im piše na osobnoj. Ono što mi naglašavamo cijelo vrijeme je da popisujemo onu adresu na kojoj doista žive. Mi ne provjeravamo prebivališta, niti istinitost podataka koje nam daju. Naš popis temelji se na izjavi – kaže Brković.

Može li se dogoditi da primjerice MUP koristi te podatke kasnije protiv građana?

– Svi naši podaci su tajni, niti jedna institucija nema pristup njima. Nitko nema pravo kontrolirati izvještajne jedinice na temelju naših podataka – ističe Brković.

Zašto će ponovno ljudima pokucati popisivači i nakon samopopisivanja?

– Zato što nakon uspješnog samopopisivanja dobivate kontrolnu šifru koju je potrebno zapamtiti ili zapisati jer ju treba predati popisivačima. To nama služi kao kontrola obuhvata popisa. Svaki popisivač zadužuje oko 250 adresa. Nama je bitno da on obiđe sve adrese. Ukoliko nikoga ne pronađe kod kuće, ta adresa se vodi kao prazan stan – kaže Brković.

Ne zatekne li nikoga u stanu koji je već samopopisan, što onda?

– Popisivač će više puta izlaziti na teren. Bilo bi dobro ukoliko nema nikog u stanu da šifru ili preda susjedu ili je može staviti na vrata, jer nju nitko ne može zloupotrijebiti. Popisivač će ostaviti obavijest gdje je bio i kontakt na koji ga se može obavijestiti o šifri ili terminu popisivanja – kazala je Brković.

Zašto nije dovoljan samo e-upis?

– Putem naše vjerodajnice naši građani ulaze u popis stanovništva. Trenutno imamo 25 vjerodajnica raspoređenih u tri razine sigurnosti. Prva je samo korisničko ime i lozinka, duga, značajna razina podrazumijeva neki token, a visoka razina sigurnosti je elektronička osobna iskaznica ili mobilna aplikacija vezana uz tu e-osobnu. Ono što ste pitali zašto se to ne može, može se, mi popunimo svoj obrazac, ali popisivač mora doći do stana kako bi se ustanovilo da je ta stambena jedinica popisana – odgovorio je Gršić.

Možete li pojasniti put kojim građani mogu jednostavno otkriti koja je vjerodajnica za njih?

– Ako građani imaju token nekih od elektroničkih banaka, ili imaju elektroničku osobnu iskaznicu ili su studenti pa imaju već vjerodajnicu koju im izdaje akademska ustanova, mogu bez bilo kakvog odlaska koristiti e-građani. Oni koji nemaju niti jednu od tih vjerodajnica, mogu elektronički zatražiti od Fine e-pass ili mobilnu aplikaciju m-token – pojasnio je Gršić.

– Podaci koji uđu u popis stanovništva nisu povezani s drugim bazama podataka, ne dijele se ni sa kim. Državne evidencije nisu povezane s ovom anketnim upitniku – dodaje.

Nisu povezane niti jedna s drugom.

– Jesu. Imamo jako puno registara koji su međusobno povezani. Cilj nam je da sve povežemo u idućih nekoliko godina. Na tome intenzivno radimo i nadamo se da će to smanjiti potrebu šetanja od šaltera do šaltera – kaže državni tajnik Gršić.

Ljudima se već sad događa da im na vrata kucaju prevaranti. Što da čine kada im nakon 26.9. doista pokuca popisivač? Kako će ga prepoznati?

– Naši građani moraju znati da niti jedan popisivač ovaj tjedan neće doći na njihova vrata. Pozivam sve građane na oprez. Ono što je najbitnije je da svaki popisivač ima sa sobom je naša službena akreditacija, naravno s osobnom iskaznicom. Osim akreditacija tu će biti i naša prepoznatljiva majica i maska s logom, a s obzirom da je ovo prvi digitalni popis imat će svi i prijenosno računalo sa sobom – kaže Brković.

Treba li popisati i građane koji žive u Irskoj, Njemačkoj ili nekoj drugoj zemlji, a obitelji su im ovdje?

– Mi popisujemo sve građane koji su u referentnom trenutku koji je ovaj put 31.8. u 24 sata na području RH. Međutim, to ne znači da će oni nužno ući u ukupan broj stanovništva. Zavod poštuje metodologiju Europske unije, upravo zbog usporedivosti podataka. Iseljenike se popisuje u onoj državi u kojoj se trenutno nalaze – odgovara Brković.

Čak i ako se nalaze na privremenom odlasku?

Tako je.

Popisivanje nacionalnih manjina

– Što se tiče popisivača nacionalnih manjina, u našim uputama je preporučeno da na područjima gdje žive nacionalne manjine i popisivači budu nacionalne manjine, između ostalog, i zbog jezične barijere, ali svakom popisivaču bit će dodijeljen njegov popisni krug i on je dužan razdužiti sve adrese – kaže Brković.

Ljudi se žale na činjenicu da jednom kada zaključe popis nema ispravka pogreške.

– Jednom kada zaključite popis smatra se da ste dali sve informacije. Nakon toga ste dobiti tu šifru i nema izmjena – rekao je Gršić.

– Onaj trenutak kada popisivač dođe on će samo preuzeti šifru, neće otvarati listić. Prvi privremeni rezultati će biti 60 dana nakon završetka popisa – zaključila je Brković.