Drugi ovogodišnji kvartal donio je pad BDP-a visokih 15,1 posto. Najviše je pao turizam, odnosno sektor usluga koji su izgubili 67 posto, izvoz roba smanjen je za 11 posto, dok su investicije smanjene 14,7 posto. Pala je i potrošnja kućanstava za 14 posto. Jedino je država zadržala blagi rast potrošnje od 0,7 posto, objavio je Državni zavod za statistika.
Pad hrvatskog BDP-a bio je snažniji od prosječnog pada u EU koji se kretao oko 12 posto u odnosu na prethodni kvartal, no i manji je od nekih očekivanja jer se u početku vjerovalo da će Hrvatska u drugom tromjesečju izgubiti i preko 20 posto BDP-a.
Najveće smanjenje ekonomije dogodilo se u Španjolskoj, oko 22 posto, Francuskoj 19 posto, Italiji 17 posto te Portugalu 14,5 posto, te je, prema dosad objavljenim podacima, Hrvatska među prvih pet zemalja po smanjenju BDP-a.
Podsjetimo, Hrvatska je imala jednu od oštrijih karantena u svijetu, kao obranu od pandemije koronavirusa, a poduzetnici i ekonomski stručnjaci upozoravali su da bi takvo rješenje moglo dovesti do gospodarske katastrofe. U Hrvatskoj, karantena je bila proglašena na nacionalnoj razini, a trajala je 18. ožujka do 19. travnja ove godine.
“Do kraja godine stoga bismo imali pad od 10 posto u ukupnom BDP-u, i to, napominjem, pod pretpostavkom da se ekonomija otvori u lipnju. Svakim su danom odgađanja reakcije šanse za oporavak progresivno manje, odnosno oporavak će trajati progresivno dulje”, procijenio je u travnju financijski analitičar dr. sc. Andrej Grubišić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
