Postignut dogovor Škore i Suverenista – korak u smjeru platforme ‘od desnog centra na desno’

Foto: fah, montaža narod.hr

Predsjednik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro dogovorio je zajednički nastup na parlamentarnim izborima s Hrvatskim suverenistima. Kako doznajemo, dogovor je postignut jučer te će danas na konferenciji za novinare Miroslav Škoro, Hrvoje Zekanović, Ladislav Ilčić i Marijan Pavliček iznijeti javnosti pojedinosti ovog novog koraka prema stvaranju zajedničke platforme “od desnog centra na desno”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tijekom ovog vikenda Pero Kovačević jedini je iz Suverenista demantirao medijske informacije o finaliziranju pregovora između Domovinskog pokreta i Suverenista. Njegove su se tvrdnje pokazale neistinitima.

Škoro je već postigao dogovor sa Zlatkom Hasanbegovićem, a prema navodima sudionika ovaj tjedan nastavljaju se pregovori sa Mostom te Ninom Raspudićem i njegovim timom. U Mostu, kako doznajemo, od aktualnih zastupnika i članova Mosta koje se vidi kao one čiji bi doprinos bio važan za Platformu, uz Petrova, Grmoju i Bulja, spominju se i Slaven Dobrović, nekadašnji ministar zaštite okoliša, Marko Sladoljev, Sonja Čikotić i dr.

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava potvrdio je u nedjelju za N1 da razgovara sa Domovinskim pokretom. Penava sustavno, već godinama ističe svoje nezadovoljstvo odnosom HDZ-a prema progonu zločinaca iz Domovinskog rata, odnosu prema žtvama i njihovim obiteljima te korupciji i nepotizmu koji su doveli do iseljavanja velikog broja upravo onih ljudi čije su obitelji obranile i oslobodile Hrvatsku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nakon što se Domovinskom pokretu pridružio Igor Peternel, nastavljaju se razgovori i sa drugim pojedinicima aktivnim u društvenom i političkom životu poput Stjepe Bartulice, predsjednika COK-a i predavača na HKS-u, Marijane Petir, nekadašnje zastupnice u EU parlamentu i dr. Navodi nekih medija da se razgovaralo sa Damirom Kajinom u Domovinskom pokretu tvrde – nisu točni. Željka Markić, predsjednica U ime obitelji za Novu TV je na pitanje o Škorinom pozivu da se pridruži Domovinskom pokretu odgovorila da ne planira ići niti na jednu listu, ali da podržava stvaranje platforme od desnog centra na desno koja bi mogla, postigne li se takva jasna alternativa HDZ-u na desnom spektru – u Sabor uvesti barem između 20 i 30 zastupnika.

Hrvatska ima 11 izbornih jedinica i u Sabor bi na ovim parlamentarnim izborima trebala ući 154 zastupnika. Svi Hrvati koji imaju prebivalište izvan Hrvatske – koliko god da ih izađe na izbore – mogu dobiti najviše 3 zastupnika u Saboru. Predstavnici manjina imaju 8 zagarantiranih mjesta – koliko god da njihovih birača izađe na izbore – od toga 3 pripadaju srpskoj nacionalnoj manjini. U prosjeku je kandidatu na listi za ulazak u Sabor potrebno 15 000 glasova birača.

To znači da bi Platformu trebalo podržati 300 000 hrvatskih birača za dobivanje 20 mandata odnosno 450 000 birača za dobivanje 30 mandata. Nakon referendumske inicijative Birajmo zastupnike imenom i prezimenom – koju je 2014. godine zaustavio ministar Bauk i SDP uz poršku HDZ-a – Milanović je ipak, zbog velikog pritiska javnosti, uveo jedan preferencijski glas. Tako da će se nakon ovih izbora – također moći vidjeti tko je od zastupnika imao stvarnu potporu birača, a tko je ušao samo zahvaljujući mjestu koje mu je dodjeljeno na listi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.