Nova predsjednica uprave Podravke bit će Martina Dalić, bivša potpredsjednica Plenkovićeve Vlade koja je od početka mandata nizala gafove, a dala je ostavku zbog korupcijske afere Borg. Iako ju je Plenković branio, prihvatio je njezinu ostavku, a sada ju postavlja na čelo Podravke.
Zašto političko imenovanje za Podravku?
Poduzetnici su najave dolaska osobe obilježene korupcijskom aferom primili vrlo negativno, te su iz udruge Glas Poduzetnika istaknuli da bi o čelniku Podravke trebao odlučivati Nadzorni odbor te tvrtke, a ne Andrej Plenković i da bi stručnost morala imati prednost od stranačkih ili Plenkovićevih preferencija.
Kada je prvi put spomenuto ime Martine Dalić i parlamentarne stranke bile su kritične prema samoj činjenici da se država petlja u kadrovska rješenja kompanije.
“Hrvatskoj treba više ekonomskih sloboda i manje države. Ne treba država upravljati Podravkom, nije Čokolino strateški proizvod. Država treba dobro raditi ono što mora raditi, prije svega pravosuđe i zaštita granica. Sanjam o Hrvatskoj koja je slobodna zemlja, u punom smislu te riječi, sa slobodnom ekonomijom gdje se nagrađuje rad odgovornih i marljivih te da političari manje utječu na one koji će biti dobitnici i gubitnici na tržištu. I želim zemlju gdje uspjeh ne ovisi o stranačkoj iskaznici”, upozorio je saborski zastupnik Domovinskog pokreta dr. sc. Stjepo Bartulica.
Afera Hotmail i Borg
Martina Dalić najviše ostaje upamćena po korupcijskoj aferi vezanoj uz tajnu skupinu Borg kada je javnost dobila uvid u njezinu e-prepisku, zbog čega je 2018. podnijela ostavku na mjesto potpredsjednice vlade i ministrice gospodarstva.
Cijeli slučaj Vladine izmjene vlasničke strukture Agrokora dobio je naziv “afera Hotmail” budući da su u javnost mjesecima izlazile e-poruke ministrice gospodarstva i uključenih financijskih stručnjaka i odvjetnika u izradu “lex Agrokora”. Skupina je dobila ime Borg, jer je bivši povjerenik Ante Ramljak u jednoj od e-poruka napisao: “Grupa Borg, sretan Vam Uskrs! Ponosan sam što jašem s vama!”
Termin Borg odnosi se na rasu iz svemira serijala Zvjezdane staze. Radi se o visokotehnološkim i kibernetičkim organizmima koji funkcioniraju kao Kolektiv bez vlastite individualnosti. Borg prisilno asimilira nove pripadnike uz moto “Otpor je uzaludan”.
> (VIDEO) Zašto je Martina Dalić na pitanja o Agrokoru ponovno prasnula u smijeh?
> Grupa Borg je bila u Agrokoru već na dan donošenja Lex Agrokora, 10. travnja 2017.
U vrijeme kada je na brzinu izglasovan Lex Agrokor 2017. godine, Martina Dalić jedva je kroz smijeh uspjela izgovoriti par riječi na tiskovnoj konferenciji. Nešto ranije, na sam dan izglasavanja, na Trgu sv. Marka primijećena je tadašnja američka veleposlanica Julieta Valls-Noyes, što je dodatno pojačalo sumnje da je veleposlanstvo u Buzinu sudjelovalo u kreiranju Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, poznatom i kao “Lex Agrokor”.
Iako je od početka bilo jasno da stvar ima političku pozadinu više nego ekonomsku, vezanu i na američki interes da Rusi ne preuzmu Agrokor, neka pitanja ostajala su bez odgovora.
Javnost je također zanimalo i tko je pisao Lex Agrokor. Ante Ramljak, bivši vladin povjerenik za Agrokor, i Martina Dalić priznali su da su sudjelovali u njegovom kreiranju, no tek su e-poruke pokazale da su isti ljudi koji su izvukli najveću korist iz tog zakona bili isti oni koji su sudjelovali u njegovom kreiranju – menadžeri fondova, prije svega. Martina Dalić je privatnom, nezaštićenom e-poštom komunicirala s direktorima i vlasnicima fondova i savjetničkih kuća koje je htjela uključiti u izradu Lex Agrokora.
Prepiska je pokazala i da su ključne stvari oko Agrokora bile tajno dogovarane između članova tzv. skupine Borg – upravo Plenkovićeve ministrice Dalić i njoj bliskih ljudi, što je bilo u suprotnosti s onim što su javno govorili Plenković i ministri, ali i nove ključne osobe Agrokora.
Ljudi koji su sudjelovali u izradi zakona sudjelovati su kasnije u radu izvanredne uprave bilo kao menadžeri, bilo kao dobro plaćeni savjetnici, a kao glavna savjetnička kuća je od Ramljaka i skupine oko njega tada odabran “Alix partners”, a oni su kao “podizvođače” uzeli Ramljakovu dotadašnju tvrtku “Texo management” čime su svi zaradili. Stvar je da Ramljak nije izravno angažirao svoju bivšu tvrtku nego preko vanjske tvrtke koju je on odabrao, tako da na prvi pogled sve djeluje legitimno i legalno.
Plenković je pokušao zaštititi svoju ministricu, ali je ipak sredinom svibnja 2018. Martina Dalić podnijela ostavku tvrdeći da nije učinila “ništa loše ili, Bože sačuvaj, nezakonito”.
Zanimljivo je spomenuti da je Ante Ramljak od tadašnjeg SDP-ovog čelnika Davora Bernardića tražio 150 tisuća kuna zbog njegove izjave u kojoj ga je označio kao člana ortačke skupine koja ima za cilj izvlačenje novaca iz Agrokora u korist lešinarskog fonda. Općinski građanski sud u Zagrebu u nepravomoćnoj je presudi u veljači 2019. godine djelomično prihvatio Ramljakove argumente i dosudio mu odštetu od 75.000 kuna. U lipnju 2020. ta je presuda ukinuta i sve se vraća na početak suđenja.
Dalić posvetila knjigu Plenkoviću
Nekoliko mjeseci od ostavke Martina Dalić predstavila je svoju knjigu “Agrokor: Slom ortačkog kapitalizma”, čiji je nakladnik Hanza media, te ju posvetila ni više ni manje – premijeru Andreju Plenkoviću.
Medijski “spektakl” tada je vodila ravnateljica Hrvatskog radija Eliana Čandrlić Glibota, a HRT je slijedeći dan ujutro u emisiji urednice i voditeljice Eliane Čandrlić Glibota ugostio Martinu Dalić i novinara Jutarnjeg lista i izdavača knjige Frenkija Laušića, koji je gostovao i dan ranije u HRT-ovoj emisiji Otvoreno. Uz to što je i čelnik Mosta Božo Petrov istaknuo povezanost medija i bivše ministrice nazvavši ju “beatifikacijom Svete Marine, zaštitnice slobodnog tržišta” isto je primijetio i predsjednik SDSS-a, član vladajuće koalicije i suprug novinarke Jutarnjeg lista Milorad Pupovac, te poručio kako je knjiga Martine Dalić “rezultat neobične sprege između autorice i jedne informativne medijske kuće, koja očito ne traje samo od ove knjige”.
> Potvrđeno: Martina Dalić bila je u sukobu interesa kod odluka o otkupu udjela Ine
“Kakva se poruka šalje hrvatskom društvu? Drska poruka potpune kontrole, što frustrira svakoga onog koji ne može vjerovati što vidi. Odaslana je borgovska poruka nade – “Bit ćete asimilirani! Svaki otpor je uzaludan!” Ovo je “naša” država i možemo raditi što nas volja. Na javnom skupu Martina Dalić je proglasila propast ortačkog kapitalizma, a s tim su se složili svi njezini ortaci. Tako su propast ortačkog kapitalizma proglasili svi oni koji su od njega imali najviše koristi, njegovi tvorci i ideolozi. To je sasvim logično, jer kada želiš negirati postojanje Borga organiziraš javno okupljanje Borgovaca. Ili da parafraziramo gospođu Dalić, staljinizam je dobar kome ga je Borg dao”, istaknuo je Borislav Ristić tada za Večernji list.
5 činjenica koje bi Martina Dalić htjela da zaboravite
1. Martina Dalić u politiku je ušla 2010. godine, kada ju je tadašnja predsjednica Vlade Jadranka Kosor pozvala da preuzme funkciju ministrice financija. Na parlamentarnim izborima krajem 2011. godine postaje saborska zastupnica te se zalaže za uvođenja reda u javnoj upravi putem ocjenjivanja državnih službenika. Zakon u Saboru nije prošao, a Martina Dalić nezadovoljna statusom u koaliciji pod vodstvom Tomislava Karamarka naprasno izlazi iz HDZ-a 2014. godine.
2. Godine 2015., doznaje se da je Martina Dalić jedna od najvećih pojedinačnih donatora stranke Pametno, bračnog para Puljak. Dalić je naime, stranci Pametno u predizbornoj kampanju donirala 4000kn. Kasnije je sa Ninom Koržinek Obuljen dala podršku na zagrebačkim lokalnim izborima Sandri Švaljek.
3. Pred Povjerenstvom za sukob interesa našla se zbog činjenice da joj je suprug član uprave Ine, a ona je kao ministrica gospodarstva sudjelovala u namjeri otkupa MOL-ovog udjela u Ini. Tako su se na sastancima sa Vladom s jedne strane našli ministrica gospodarstva kao jedna od predstavnica Vlade i njen muž Niko Dalić kao jedan od predstavnika Ine.
Više čitajte ovdje: Sukob interesa Martine Dalić i njezinog supruga: Pita se ‘A gdje bi točno bio?’
4. Martina Dalić je u Vladi premijera Plenkovića bila zadužena za stvaranje zakona poznatog kao “lex agrokor”, kao što je i sama priznala.
5. Potpredsjednica Dalić poručila je da Ante Ramljak ima njezino povjerenje “sve dok vodi proces na način sukladan zakonu, sve dok ima podršku vjerovničkog vijeća i sve dok vjerovnici surađuju s njim i podržavaju njegov rad”, da bi nekoliko dana poslije Ramljak ponudio neopozivu ostavku. Premijer Plenković smijenio je Antu Ramljaka, a Martinu Dalić zadržao zbog “izvanredne suradnje”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
