Današnji predsjednik Sabora Božo Petrov koji se s Tomislavom Karamarkom razilazio u ocjeni rada državnog odvjetnika i koji je za razliku od Tomislava Karamarka tvrdio da mu je jasna situacija oko Ine i da ima razloga za optimizam u arbitraži, te da bi u za Hrvatsku bilo pogubno izlaziti iz arbitraže, što je zagovarao Tomislav Karamarko, na pitanje treba li se ministrica gospodarstva Martina Dalić izuzeti od odluka o Ini budući da joj suprug sjedi u Upravi Ine, uzvratio je kako nije dovoljno upoznat s tom temom. “Volio bih se više upoznati s tim slučajem, ali ovako načelno mogu reći da, ako je to točno da je supružnik unutar uprave jedne od tvrtki, da bi se ona trebala izuzeti” poručio je Petrov.
Most nezavisnih lista i ustrajao je na smjeni bivšeg prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka radi “osobne kompromitacije i tzv. afere Konzultantica”, kada je otkriveno da je tvrtka Ane Karamarko poslovala s tvrtkom Karamarkova prijatelja i lobista MOL-a Josipa Petrovića.
“Ova se Vlada vrlo jasno i nedvosmisleno odredila da je INA nacionalna i strateška kompanija i da mi želimo vidjeti Inu kao kompaniju koja se razvija, koja se razvija u području istraživanja, u području proizvodnje, u području distribucije i u području prerade”, rekla je Martina Dalić, potpredsjednica vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta odgovarajući na pitanje novinara što konkretno Vlada planira poduzeti po pitanju Ine početkom prosinca. Nakon što je propala arbitraža u slučaju INA-MOL, a premijer Andrej Plenković izvijestio na Badnjak novinare da je hrvatska Vlada odlučila u svoje vlasništvo vratiti Inu otkupom cjelokupnog udjela koji u njoj ima MOL, ekonomisti i ljudi koji poznaju globalna investicijska kretanja skeptični su prema isplativosti vraćanja Ine u 100-postotno vlasništvo države i izričito su protiv takve operacije, navodi Večernji list od 27. prosinca. Razlozi su brojni, od toga da država nema prostora da provede tu transakciju bez povećanja javnog duga i deficita, do jasnog stava da se preuzimanje Ine ne isplati ni po stvarnoj, a kamoli po tržišnoj vrijednosti Ine. Bez nafte se ne može živjeti, ali to više nije biznis budućnosti niti je Hrvatska dovoljno jaka da prati korak s etabliranim globalnim igračima. Prema trenutačnoj cijeni dionica Ine od 2920 kuna, tržišna vrijednost Ine iznosi 29 milijardi kuna.
Čim je Niko Dalić, suprug Martine Dalić u veljači 2011. prešao iz Uprave tvrtke Edin, zajedničke kompanije Ine i talijanskog Edisona, u Upravu Ine ubrzo nakon što je njegova supruga imenovana ministricom finacija, krenule su i pretpostavke da taj položaj može zahvaliti svojoj supruzi.
Podsjetimo, nekadašnja HDZ-ova ministrica finacija Martina Dalić u kampanji prije europarlamentarnih izbora u medijima oštro je napala razvojne projekte koje je radio HDZ-ov gospodarski tim, a pred predsjedničke izbore 2014. “napravila je to isto na još gori način“, kazao je Andrija Mikulić u rujnu iste godine, te je smatrao kako to nije slučajno i da je to napravila svjesno kako bi naškodila Hrvatskoj demokratskoj zajednici. “Jedinu dramu oko toga stvorila je kolegica Dalić. To pitanje pristupa je li to socijalno tržišni model ili kao što ona predlaže neoliberalni pristup gdje se na prvom mjestu postavljaju otpuštanja i rezovi“, kazao je Mikulić
“Martina Dalić zagovarala je neoliberalni pristup gospodarstvu, dok HDZ kao demokršćanska stranka zagovara socijalno-tržišno gospodarstvo”, pojasnio je HDZ-ov Željko Rainer upitan zašto je Martina Dalić napustila stranku, a HDZ-ovci su je optuživali da je svojim potezima zapravo pomagala kampanji Ive Josipovića, što je ona nazvala besmislicom.
Dalić se s HDZ-om razišla u jesen 2014., nakon čega je u Saboru djelovala kao nezavisna zastupnica. Stranku je napustila nakon nesuglasica oko njezina prijedloga reforme javne uprave. S nekolicinom HDZ-ovih zastupnika izradila niz zakona čije je svrha bila unaprijediti sustav napredovanja unutar državnih službi, no Klub HDZ-a te prijedloge nije želio prihvatiti kao svoje, nakon čega je izašla iz stranke. Pritom je također optužila vodstvo HDZ-a da se nije dovoljno ozbiljno pripremilo za reforme koje bi moralo provesti ako HDZ nakon izbora dođe na vlast.
Uoči prošlogodišnjih izvanrednih izbora nije podržala HDZ već je donirala stranku bračnog para Puljak s 4000 kuna. S Tomislavom Karamarkom, bivšim predsjednikom HDZ-a kojeg je Dalić znala kritizirati veže ju kao i Karamarka povezanost s Inom preko supružnika, kojega je ta povezanost na koncu stajala političke karijere, ali u slučaju bračnog para Dalić, to se pitanje sukoba interesa već godinama odbacuje.
“Nakon samo nekoliko dana od lansiranja slučaja Karamarko – INA, koji je prerastao u fazu izravnih političkih odluka bez ikakvih provjera činjenica, jedan od najpozvanijih članova Mosta, profesor ustavnog prava Robert Podolnjak je objavio zaprepašćujući manifest o stvarnim razlozima osporavanja Karamarka i rušenja Vlade, koji, očito je nemaju veze s eventualnim Karamarkovim pogreškama. Doslovce nitko u medijima ni ne pokušava taj manifest usporediti s činjenicama koje bi trebale javnosti i naciji dati odgovor na stvarne razloge krize aktualne vlade”, upozorio je Marko Ljubić.
S druge strane aktualni premijer Andrej Plenković nije vidio kao problem što u Vladu imenuje Ninu Obuljen Koržinek koja dolaskom na čelo Ministarstva kulture postaje šefica svojem suprugu, ali nije mu bilo sporno ni to što je suprug Martine Dalić član Uprave Ine.
Niko Dalić završio je Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu i u Ini radi 30 godina, a karijeru je započeo kao geolog. Prvi upravljački položaj dobio je 1996. kada postaje rukovoditelj zadužen za Istočnu Slavoniju i Podravinu. Od 2005. do 2008. pomoćnik je izvršnog direktora Naftaplina te vodi projekte u inozemstvu. Zatim je godinu dana direktor Sektora za istraživanje, da bi od lipnja 2009. ušao u Upravu tvrtke Edin, zajedničke kompanije Ine i talijanskog Edisona. S tog položaja prešao je u Upravu Ine u veljači 2011., dva mjeseca nakon što je njegova supruga imenovana ministricom financija u Vladi Jadranke Kosor. Dolaskom Kukuriku Vlade Zorana Milanovića na vlast, u kuloarima se pričalo kako će Niko Dalić biti smijenjen jer je HDZ-ov kadar, ali to se nije dogodilo.
Supružnici Dalić s funkcijama i političkom moći doživjeli su i osobni materijalni procvat. Jedna od najbogatijih članica Plenkovićeve Vlade, ministrica Dalić, u godinu dana uspjela je zakasniti s predajom imovinske kartice, unijeti pogrješne podatke u nju, a potom i još jednom Povjerenstvu za sprječavanje sukoba interesa poslati nepravilno popunjenu karticu, navodi N1. Martina Dalić i u svojoj prethodnoj imovinskoj kartici, onoj iz siječnja 2016., navela je neke podatke koji su, u najmanju ruku, nelogični. Dalić je navela da mjesečno plaća ratu kredita od 11.451 eura, a plaća njenog supružnika, koji je jedna od čelnih osoba INA-e, iznosi po kartici tek nešto više od 3.500 kuna mjesečno.
Uspješna ministrica za N1 rekla da je kartica najprije odbijena “jer nije pravilno upisala naziv dužnosti koju obavlja”.
Prema podatcima iz 2007. u imovinsku karticu kao državna tajnica u Ministarstvu financija Dalić upisuje iznos plaće od 13.850 kuna neto, a od nekretnina bila je suvlasnica stana od 140 metara četvornih u Zagrebu, čija je vrijednost 140.000 eura i pod teretom hipoteke, navodi Lidermedia, a iz današnje kartice vidi se mjesečna plaća od 17.040,90 kuna neto, a suprug prima godišnje 498.000 kuna neto dok je u siječnju navedeno da je godišnje primao 41.500 kuna neto. Zadnja kartica pokazuje značajan imovinski napredak bračnog para Dalić.
Martina Dalić na pitanja o sukobu interesa danas kao i nekad brani se istim protupitanjem: “A gdje bi to točno bio moj sukob interesa?”, navodi Tportal.
Čelnica Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa na upit Večernjeg lista je li im se obratila ministrica Martina Dalić jer je njezin suprug član uprave Ine odgovara da im se nije obratila. “U tom slučaju Povjerenstvo ima prijavu za potencijalni sukob interesa, koji sam po sebi nije problem nego je bitno kako ga dužnosnik rješava”, kazala je Dalija Orešković.
