Pravobranitelji u Hrvatskoj – brane li nečija prava ili lobiraju za nečije interese?

Foto: Ured predsjednice

U Hrvatskoj postoji nekoliko pravobranitelja – pučki, pravobranitelj za djecu, pravobranitelj za ravnopravnost spolova i pravobranitelj za osobe s invaliditetom, a trenutno su su na svim tim mjestima  žene.

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović napadala referendum o braku i borila se za ćirilicu u Vukovaru

Pučki pravobranitelj je opunomoćenik Hrvatskoga sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom, zakonima i međunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima i slobodama koje je prihvatila Republika Hrvatska. Trenutno je hrvatska pučka pravobraniteljica Lora Vidović.

Ova institucija je u državni i pravni sustav uvedena Ustavom iz 1990. godine. Ustavne odredbe koje reguliraju status ove institucije mijenjale su se jačajući ulogu pravobranitelja. Ima za cilj štititi građane od povreda ljudskih prava uzrokovanih postupanjem tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima, središnje je tijelo za suzbijanje diskriminacije te nacionalni prventivni mehanizam za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja.

Trenutna pravobraniteljica Lora Vidović poznata je po tome da se protivila referendumu o braku iako za to nije imala nikakvo utemeljenje u Ustavu ili zakonima Republike Hrvatske ili međunarodno prihvaćenom konvencijama. Ona je u Nacionalnom izvješću prema drugom ciklusu UPR-a (Univerzalnog periodičkog pregleda) iznijela, između ostaloga, da se situacija s ravnopravnosti homoseksualnih i rodno disforičnih osoba u Hrvatskoj pogoršala radi referenduma o braku kojim je brak u Ustavu definiran kao životna zajednica žene i muškarca.

Poznata je i po tome da je s dijelom udruga Platforme 112 u izvješću koje su poslali UN-u ukazali na etničku diskriminaciju koju, između ostalih, potiču prosvjedi protiv “ćirilice” u Vukovaru.

Naime, Odbor UN-a za ljudska prava je 31. 3. izdao izvješće u kojem predlaže Hrvatskoj da “poduzme dodatne mjere, uključujući i mjere za promicanje međuetničke tolerancije u svom raznolikom društvu, kao i da omogući pravo na jednaku uporabu manjinskih jezika i pisma u skladu sa svojim ustavnim i zakonskim okvirom, s posebnim naglaskom na korištenje ćirilice u gradu Vukovaru i općinama”.

Izvješće je pripremljeno na temelju informacija koje su o ćirilici u Vukovaru dostavili Pučka pravobraniteljica Lora Vidović i jedan dio udruga iz “Platforme 112″, a koje nisu uzele u obzir kontekst i značenje ćirilice u Vukovaru, s obzirom na stradanje Hrvata, neprovedene sudske procese protiv ratnih zločinaca i današnju situaciju neprestanog pokušaja zaborava vrijednosti Domovinskog rata.

Pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić i sporni Obiteljski zakon

Prvobraniteljica za djecu je Ivana Milas Klarić. Ova institucija je posebno i nadzorno tijelo sa zadaćom da štiti, prati i promiče prava i interese djece. Pravobranite­lj za djecu štiti, prati i promiče prava i interese djece na teme­lju Ustava Republike Hrvatske, međunarodnih ugovora i zakona. Ova institucija razvila se iz institucije pučkog pravobranitelj, bavi se djecom, problemima djece i dječjih prava u okviru društvenog (državnog) sustava.

Novom pravobraniteljicom postala je uz protivljenje mnogih i veliku saborsku raspravu.

Kad je Ivana Milas Klarić stupila na dužnost, povukla je sve 83 primjedbe prošle pravobraniteljice za djecu na Obiteljski zakon. Ona je i sama bila dio skupine koja je pisala zakon, pa se opravdano može govoriti o klasičnom sukobu interesa, a ne o brizi za poboljšanje zakona. Teško da se povlačenje baš sve 83 primjedbe svoje prethodnice, i to u zakonu kojeg je kasnije Ustavni sud stavio potpuno izvan snage, može nazvati brigom za one čiji će se životi regulirati prema njemu.

Nakon što je Ustavni sud suspendirao Obiteljski zakon u čijoj je izradi Milas Klarić sudjelovala, oglasila se kao Pravobraniteljica za djecu te uputila Hrvatskom saboru, saborskom Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav, Vladi i Ustavnom sudu preporuke u vezi suspenzije Obiteljskog zakona, rekavši da je time “ozbiljno narušeno trenutno stanje zaštite prava djece u Hrvatskoj, te unesena pravna nesigurnost u sustav”. Na kraju je ipak poslala 19 primjedbi na novi prijedlog Obiteljskog zakona iako se on u suštini ne razlikuje od starog, suspendiranog u čijoj je izradi sudjelovala. Od 19 primjedbi na Obiteljski zakon, 11 ih je prepisano ili vrlo slično primjedbama prethodne pravobraniteljice Mile Jelavić.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić pobačaj naziva diskriminacijom žena

Zakonom o ravnopravnosti spolova iz 2003. uvedena je institucija Pravobranitelja za ravnopravnost spolova u Hrvatskoj, koji ima svrhu zaštitu i promicanja ravnopravnosti spolova i seksualnih manjina, kao i temeljne vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova trenutno je Višnja Ljubičić.

Poznata je i po svom Izvješću u kojem na pobačaj gleda kao na uslugu, pa ga stavlja u kontekst diskriminacije žena. Ne samo da pobačaj vidi kao diskriminaciju, nego Pravobraniteljica smatra da pobačaj ima veze s odredbama koje štite zdravlje (priziv savjesti se ne smije koristiti u slučajevima da se ugrozi zdravlje) i odredbama koje štite od diskriminacije na temelju trudnoće.

U izvješću je i predložila da se udrugama koje javno iznose da se pobačajem prekida začeti ljudski život – uskrati pravo govora te je prozvala udrugu Betlehem i internetski portal “Klinika za pobačaje” (www.klinikazapobacaje.com) jer informiraju o pobačaju, iznose činjenice o razvoju čovjeka u majčinoj utrobi i pružaju materijalnu pomoć i zaštitu trudnicama koje, unatoč pritisku okoline i drugim nepovoljnim okolnostima žele zadržati dijete.

Osim toga, ona je peticiju koju je pokrenula internetska platforma CitizenGO pod naslovom:”Odbacite ideološko Izvješće o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova!” nazvala hajkom i javnim linčom. Uz to je u žaru pojašnjavanja zašto njezin pokušaj zabrane javnog iznošenja stava o pobačaju nije hajka, a potpisivanje peticije protiv takvog njezinog, protuustavnog ponašanja, jest, nazvala islamsku zajednicu u Hrvatskoj “crkvom”: akve rigidne stavove i neistinite informacije (misleći na portal www.klinikazapobacaje.hr) ne možemo naći niti u udžbenicima koje smo analizirali u vjeronaučnim sadržajima katoličke, pravoslavne ili muslimanske crkve. Oni izlaze iz okvira nauka Crkve i na jedan način dovode u zabludu svojim nedopuštenim oglašavanjem i lažnim predstavljanjem, svojim zavaravajućim, prikrivenim i prijevarnim oglašavanjem u stvari dovode u zabludu ili će dovesti u zabludu osobu koja traži informaciju vezanu uz provođenje legaliziranog induciranog pobačaja.“

Predložila je i da svoj stav o pobačaju ne smiju iznositi udruge civilnog društva, jer nisu vjerske zajednice, no nije to ograničenje predložila i za udruge koje promiču pobačaj.

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak nije pomogla 1100 osoba s invaliditetom

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom je Anka Slonjšak. Ova institucija štiti, prati i promiče prava i interese osoba s invaliditetom na temelju Ustava Republike Hrvatske, međunarodnih ugovora i zakona. Institucija pravobranitelja za osobe s invaliditetom u Hrvatskoj je ustanovljena 2008. godine. Osim toga pruža savjetodavnu pomoć osobama s invaliditetom o načinu ostvarivanja i zaštite njihovih prava i interesa, surađuje s udrugama osoba s invaliditetom, udrugama koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom te inicira i sudjeluje u javnim aktivnostima usmjerenim na poboljšanje položaja osoba s invaliditetom. U obavljanju poslova iz svog djelokruga pravobranitelj za osobe s invaliditetom ovlašten je upozoravati, predlagati, obavještavati i davati preporuke. Pravobranitelj za osobe s invaliditetom ovlašten je nadležnim tijelima državne uprave, tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnim i fizičkim osobama predlagati poduzimanje mjera za poboljšanje položaja osoba s invaliditetom i zahtijevati izvješća o poduzetim mjerama.
Ali, to što osobe s invaliditetom imaju pravobraniteljicu koja bi ih trebala štititi, nije pomoglo njima više od 1000 u Hrvatskoj, koje Vlada otvoreno diskriminira, a kao razlog navodi nedostatak novca.

Izvor: narod.hr
Photo: Ured predsjednice