Pravobraniteljica: Prava manjina doživljavaju se kao ugrožavanje većine; Glasnović: Najdiskriminiraniji Hrvati izvan Domovine

Foto: fah

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović upozorila je u srijedu da je prošle godine 92 tisuće umirovljenika primalo mirovinu manju od 500 kuna, da se gotovo petina mladih niti obrazuje, niti radi, pa im prijeti potpuna socijalna isključenost.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Neprihvatljiva i diskriminatorna retorika u javnom prostoru i dalje je snažno prisutna, prava manjina doživljavaju se kao ugrožavanje većine, rekla je Vidović u Hrvatskom saboru kojem je podnijela izvješće o radu za 2015. godinu.

Upozorava i da je gotovo 38. 000 stanovnika potpuno izvan sustava javne vodoopskrbe, da je broj dijagnosticiranih slučajeva melanoma u Hrvatskoj na razini europskog prosjeka, no da je stopa smrtnosti veća za 50 posto.

Vidović napominje da je to samo mali dio problema o kojem govori njeno Izvješće, koje sadrži analizu i ocjenu stanja ljudskih prava i pojava diskriminacije, kao i preporuke za otklanjanje nepravilnosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Izvješće je nastalo na temelju pritužbi građana, informacija iz cjelogodišnje suradnje s nizom institucija i pojedinaca, obilaska terena, medijskih objava. U njegovoj pripremi podaci su zatraženi na 362 adrese, a od svih javnopravnih tijela nije ih dostavilo samo Ministarstvo zdravlja.

Vidović kaže kako je sve bolja suradnja s lokalnim razinama, ali da neka nadležna tijela ne odgovaraju ažurno ili ignoriraju postupanje pravobraniteljice, a pobraja nekoliko ministarstava, Sveučilište u Zagrebu, KBC Zagreb i DUUDI.

Građani su lani, kaže, najviše primjedbi imali na rad pravosuđa, pa se na svim razinama vlasti i upravljanja mora uložiti više napora u sprječavanje kršenja ljudskih prava i sloboda te diskriminacije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ured Pravobraniteljica lani je zaprimio 13 posto više predmeta nego 2014. te čak 80 posto više nego 2012. godine.

Što kažu zastupnici?

Zastupnici vladajuće koalicije pravobraniteljici predbacuju da je izostavila neke slučajeve diskriminacije, da je neke pojave apostrofirala, a neke prešutjela.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U izvješću se ne spominje da su najdiskriminiraniji etnički Hrvati izvan Domovine, ne spominje se denacionalizacija, ni činjenica da se neki ljudi još 1945. bore za svoja prava, replicira Željko Glasnović (HDZ). Ladislav Ilčić (Hrast) pak zamjera pravobraniteljici da problematizira korištenje usklika “Za dom spremni”, ne i onog “Smrt fašizmu, sloboda narodu”, pod kojim su, kaže, također ubijani brojni građani.

Ni Miro Bulj (Most), ni Marija Budimir (HDZ) ne dijele pravobraniteljičine ocjene o stanju prava nacioanlnih manjina. Hrvatska u tom pogledu može biti primjer drugima, kaže Bulj, a Budimir poručuje da stanje nije ni približno kako navodi Vidović, odnosno da ona iznosi privatni stav.

Željko Jovanović (SDP) raspravu o izvješću za prošlu godinu vidi kao priliku da se stvari poprave u ovoj, pa upozorava da se pogoršala dostupnost obrazovanja i zdravstvene zaštite. Smanjuje se broj stipendija, a u četiri posljednja mjeseca broj pacijenta na listama čekanja povećao se za 30 tisuća, tvrdi Jovanović i apelira na resorno ministarstvo da počne rješavati te probleme.

Nije ovo prvi slučaj

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podsjetimo, pučka pravobraniteljica Lora Vidović i dio udruga iz Platforme 112 u izvješću koje su poslali UN-u ukazali su na etničku diskriminaciju koju, između ostalih, potiču prosvjedi protiv “ćirilice” u Vukovaru.

Odbor UN-a za ljudska prava je, naime, 31. 3. 2015. godine izdao izvješće u kojem predlaže Hrvatskoj da “poduzme dodatne mjere, uključujući i mjere za promicanje međuetničke tolerancije u svom raznolikom društvu, kao i da omogući pravo na jednaku uporabu manjinskih jezika i pisma u skladu sa svojim ustavnim i zakonskim okvirom, s posebnim naglaskom na korištenje ćirilice u gradu Vukovaru i općinama”.

Izvješće je pripremljeno na temelju informacija koje su o ćirilici u Vukovaru dostavili Pučka pravobraniteljica Lora Vidović i jedan dio udruga iz “Platforme 112″, a koje nisu uzele u obzir kontekst i značenje ćirilice u Vukovaru, s obzirim na stradanje Hrvata, neprovedene sudske procese protiv ratnih zločinaca i današnju situaciju neprestanog pokušaja zaborava vrijednosti Domovinskog rata.

Što je pučka pravobraniteljica tada odgovorila na upit narod.hr-a pročitajte OVDJE.

Pravdala Sandru Benčić: kad za nekog kažete da mu treba zabraniti pristup televiziji, to nije diskriminacija

„Smatram duboko problematičnim to što je Željka Markić, kao nositeljica inicijative za referendum o braku, postala dobrodošla gošća na javnoj televiziji“ rekla je aktivistica i pravnica Centra za mirovne studije Sandra Benčić, moderirajući panel „Neotradicionalizam i obiteljske vrijednosti“ koji je u sklopu Subversive festivala održan u Zagrebu početkom svibnja. Benčić pripada Centru za mirovne studije, udruzi koja za sebe tvrdi da se bavi zaštitom i promicanjem ljudskih prava.

Nakon ove duboko problematične izjave udruga U ime obitelji podnijela je kaznenu prijavu protiv Sandre Benčić zbog javnog poticanja na nasilje i mržnju. Isto tako, pučkoj pravobraniteljici podnesena je prijava zbog poticanja na diskriminaciju.

Na adresu udruge U ime obitelji stigao je odgovor pučke pravobraniteljice Lore Vidović koja je u svom obrazloženju odbacila tvrdnju kako se radi o govoru mržnje i poticanju na netrpeljivost.

Odbacivanje pravobraniteljica Vidović temelji na pravu na slobodu mišljenja i izražavanja misli, zajamčenu Ustavom RH i Konvencijom za ljudska prava. Iako u daljnjem obrazloženju svoje ocjene potvrđuje kako se Zakonom o diskriminaciji i samo poticanje na diskriminaciju smatra diskriminacijom, Vidović ne smatra kako je izjava Sandre Benčić diskriminatorna jer se oslanja na činjenicu kako su i Benčić i Markić javne osobe koje moraju biti svjesne da će zbog svog djelovanja i stavova biti podvrgnute kritici. Nekad neopravdanoj i pretjeranoj, ali ipak kritici.

Sljedeće na što ukazuje pučka pravobraniteljica je demokratska praksa da javne osobe moraju biti spremne podnijeti kritiku. Od njih se očekuje, piše Vidović, veća tolerancija na oštro, javno, kritičko, ali i satirično preispitivanje stavova. Drugim riječima, Željka Markić mora biti spremna podnijeti kritiku, kad već ulazi u javni prostor koji pripada, zna se već kome.

U zaključnom odlomku, pri elaboriranju teze da nema govora ni o kakvoj diskriminaciji, pravobraniteljica Lora Vidović čini jedan prilično čudan logički skok i uvodi premisu o kojoj nije bilo govora nigdje, ni u prijavi, ni u dotadašnjem obrazlaganju. Ona smatra da nema govora o diskriminaciji jer, između ostalog, izjava koju je dala Benčić ne utječe na rad javne televizije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.