Drugi dan boravka u Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje je na tri dana premjestila ured, predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović završila je posjetima Jasenovcu te pounjskome mjestu Baćinu, gdje je obišla drugu po veličini masovnu grobnicu iz Domovinskog rata nakon Ovčare, u kojoj su pronađeni posmrtni ostatci 56 civila ubijenih u listopadu 1991.
Pri dolasku u Jasenovac, gdje ju je pozdravila načelnica općine Marija Mačković, predsjednica Republike položila je cvijeće uz spomenik poginulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu.
Učenici mjesne Osnovne škole, vatrogasci, branitelji, predstavnici udruga te mještani srdačno su dočekali hrvatsku predsjednicu u jasenovačkome Društvenom domu. S nekoliko posavskih pjesama dočekali su je članovi Udruge za očuvanje kulturne baštine iz Jasenovca, a za tu je prigodu pripremljena i mala izložba rukotvorina.
Nakon razmjene blagdanskih darova, predsjednica Grabar-Kitarović u pratnji domaćina iz Sisačko-moslavačke županije otišla je u Baćin.
Nakon dolaska u Baćin, Kolinda Grabar-Kitarović je kao prvi predsjednik države obišla drugu po veličini masovnu grobnicu iz Domovinskog rata nakon Ovčare, u kojoj su pronađeni posmrtni ostatci 56 civila ubijenih u listopadu 1991. Uz spomen-obilježje podignuto poginulim mještanima Baćina zapalila je svijeću.
Predsjednica Grabar-Kitarović posjetila je spomen-sobu Domovinskog rata koja čuva sjećanja na nevine žrtve, nakon čega se zadržala u razgovoru s članovima obitelji pogubljenih mještana.
U Sisačko-moslavačkoj županiji 44 masovne grobnice
U Sisačko-moslavačkoj županiji postoje 44 masovne grobnice gdje su bačeni ubijeni Hrvati, aprema riječima dr. Jakše Raguža ubijanje po isključivo etničkom ključu bilo je s ciljem da se stvori teritorij na kojem ne bi nitko živio osim Srba, te da spada u djelo genocida u cilju stvaranja velike srpske države, na teritoriju Hrvatske, bez prisutnosti Hrvata.
Kada su 1997. ekshumirani, čak su i sudski vještaci doživjeli šok. Potpuno zdrobljene lubanje, odvojena tijela, trup na jednoj strani, noge na drugoj, ruke na trećoj…isprepletena tijela ležala su jedna preko drugih. Natiskana. Izlomljena, deformirana i raskomadana u više dijelova.
Sve žrtve masovne grobnice su bili mještani Hrvatske Dubice i sela Cerovljani, a jedan žrtva je bila iz sela Uštice (općina Jasenovac).
Josipa Tepšić u pokolju izgubila oca, majku, strica i tetu
“Ubijeni su moja majka Katarina (58), otac Josip (65), stric Nikola (69) i teta Ana (68). Svi pod prezimenom Blinja jer su se dvije sestre udale za dva brata. Živjeli su kuća do kuće u Cerovljanima. Ubijena je cijela jedna obitelj. Oca su odmah identificirali jer je uz sebe imao osobnu iskaznicu. Mama je identificirana pet godina kasnije DNA analizom , a njezina sestra Ana godinu dana kasnije također preko DNA. Stric Nikola nikad nije pronađen, pretpostavlja se da je ubijen s ostalim žrtvama iz baćinske grobnice a da je tijelo bačeno u Unu”, priča Josipa.
Zadnji put je vidjela svoje roditelje 13. srpnja 1991. godine kada je autobusom iz Zagreba gdje je živjela došla u Cerovljane. Htjela ih je nagovoriti da dođu u Zagreb. Pokušavala je, ali nije uspjela.
Za zločine u Baćinu 2013. Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Rijeci osudilo je na ukupno 125 godina zatvora sedmoricu pripadnika srpskih postrojbi i ondašnje vlasti na tom području. Suđeno im je u odsutnosti. Branka Dmitrovića na 15 godina, Slobodana Borojevića na 15 godina, Milinka Janjetovića na 20 godina, Momčila Kovačevića na 20 godina, Stevu Radunovića na 20 godina, Veljka Radunovića na 20 godina i Stevana Dodoša na 15 godina, no svi osuđeni nisu dostupni hrvatskom pravosuđu.
