Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u srijedu je na 26. tradicionalnom savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista iskazala zadovoljstvo pozitivnim ekonomskim kretanjima, pohvalila Vladine reformske mjere, ali i upozorila na ključne probleme s kojima je i gospodarstvo i dalje suočeno te predložila nekoliko mogućih rješenja.
“Ova tema je za mene iznimno važna baš kao i tretnutak u kojemu se nalazi hrvatska, ali i svjetska ekonomija”, rekla je predsjednica.
“Proaktivne zemlje iskorištavaju svaku mogućnost za pozicioniranje na ekonomskoj karti svijeta, i to bi trebao biti naš cilj, i svih u dražavnom vrhu”, kaže Grabar-Kitarović i dodaje kako je “uvjerena da smo sposobni preuzeti aktivnu ulogu u ovom procesu”.
Predsjednica je istaknula da je zadovoljna pozitivnim ekonomskim kreatanjima, ali želi upozoriti na ključne probleme s kojima je suočeno hrvatsko gospodarstvo.
Predsjednica je naglasila kako je rat nanio nesagledivu štetu hrvatskom gospodarstvu, ali “unatoč problemima pokazali smo da znamo i možemo mnogo, ali treba priznati da je mnogo toga propušteno”.
Ključnim reformama smatra mirovinsku i poreznu, a posao koji radi ministar Zdravko Marić smatra, za razliku od onoga što su radili neki drugi ministri financija, dobrim.
Pohvalila Vladine reformske mjere
Grabar-Kitarović je u svom obraćanju na temu “Ključni izazovi i preduvjeti ekonomskog razvoja Republike Hrvatske“ među pozitivnim iskoracima u proteklih godinu dana, od prošlogodišnjeg susreta u Opatiji, istaknula realni rast BDP-a od 2,9 posto, nastavak gospodarskog rasta u prvoj polovici ove godine, realni rast prometa u maloprodaji u prvih osam mjeseci od 3,5 posto, kao i povoljna kretanja zaposlenosti.
Dodaje tome i višak proračuna opće države prošle godine u iznosu 2,8 milijardi kuna ili 0,8 posto BDP-a, a u prvom polugodištu ove godine u iznosu 1,6 milijardi kuna ili na razini 0,4 posto planiranog BDP-a. Navodi i smanjenje udjela javnoga duga u BDP-u s 80,2 posto krajem 2016. godine na 74,3 posto BDP-a, koliko je iznosio krajem lipnja ove godine, odnosno 284,1 milijardu kuna.
