Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović pohvalila Vladine reformske mjere i upozorila na probleme

Foto: Fah

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u srijedu je na 26. tradicionalnom savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista iskazala zadovoljstvo pozitivnim ekonomskim kretanjima, pohvalila Vladine reformske mjere, ali i upozorila na ključne probleme s kojima je i gospodarstvo i dalje suočeno te predložila nekoliko mogućih rješenja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Ova tema je za mene iznimno važna baš kao i tretnutak u kojemu se nalazi hrvatska, ali i svjetska ekonomija”, rekla je predsjednica.

“Proaktivne zemlje iskorištavaju svaku mogućnost za pozicioniranje na ekonomskoj karti svijeta, i to bi trebao biti naš cilj, i svih u dražavnom vrhu”, kaže Grabar-Kitarović i dodaje kako je “uvjerena da smo sposobni preuzeti aktivnu ulogu u ovom procesu”.

Predsjednica je istaknula da je zadovoljna pozitivnim ekonomskim kreatanjima, ali želi upozoriti na ključne probleme s kojima je suočeno hrvatsko gospodarstvo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predsjednica je naglasila kako je rat nanio nesagledivu štetu hrvatskom gospodarstvu, ali “unatoč problemima pokazali smo da znamo i možemo mnogo, ali treba priznati da je mnogo toga propušteno”.

Ključnim reformama smatra mirovinsku i poreznu, a posao koji radi ministar Zdravko Marić smatra, za razliku od onoga što su radili neki drugi ministri financija, dobrim.

Pohvalila Vladine reformske mjere

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Grabar-Kitarović je u svom obraćanju na temu “Ključni izazovi i preduvjeti ekonomskog razvoja Republike Hrvatske“ među pozitivnim iskoracima u proteklih godinu dana, od prošlogodišnjeg susreta u Opatiji, istaknula realni rast BDP-a od 2,9 posto, nastavak gospodarskog rasta u prvoj polovici ove godine, realni rast prometa u maloprodaji u prvih osam mjeseci od 3,5 posto, kao i povoljna kretanja zaposlenosti.

Dodaje tome i višak proračuna opće države prošle godine u iznosu 2,8 milijardi kuna ili 0,8 posto BDP-a, a u prvom polugodištu ove godine u iznosu 1,6 milijardi kuna ili na razini 0,4 posto planiranog BDP-a. Navodi i smanjenje udjela javnoga duga u BDP-u s 80,2 posto krajem 2016. godine na 74,3 posto BDP-a, koliko je iznosio krajem lipnja ove godine, odnosno 284,1 milijardu kuna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.