“Ne vidimo ništa sporno u tome, ta zastava je ispred Hrvatskog sabora visjela devedesete, a stav predsjednice o fašističkoj NDH je jasan i više ga je puta izrekla”, naveli su iz Ureda predsjednice povodom započete (i propale) hajke dijela medija glede njenog fotografiranja sa grupom Hrvata u Kanadi.
Tom prilikom jedan od Hrvata Tihomir Janjiček donio je svoju osobnu zastavu koji Hrvati redovito i slobodno koriste kao svoj stijeg, a zastava ima početno bijelo polje na hrvatskom grbu.
Evo odgovora moralistima koji je Janjiček napisao na svom facebook profilu:
„Vezano za moju fotografiju sa predsjednicom Republike Hrvatske, koristim prigodu zahvaliti se svima na komentarima, bilo pozitivnim ili negativnim. Želim svima reći, hrvatski stijeg sam postavio na osobno dopuštenje predsjednice, nakon mog pitanja za dopuštenje! Predsjednica je vidjela stijeg i kako se i na fotografiji dade zamijetiti vlastoručno pridržava stijeg! Čestitam predsjednici na njezinom iskrenom hrvatstvu! Ovaj primjerak stijega je moj osobni primjerak i kupljen je u Zagrebu, robna kuća „Nama“ i to u vrijeme dok je to bio službeni Državni Stijeg RH! Ovakav stijeg vije se ispred svake hrvatske Katoličke crkve u Kanadi i SAD i nalazi se isto tako unutar crkvi kraj oltara svake hrvatske Katoličke crkve! Ovaj stijeg okuplja sve Hrvate, kako one u Hrvatskoj, tako i u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj gori i diljem svijeta gdje god se nalazili Hrvati! Neću maknuti fotografiju sa moje Facebook stranice, unatoč zahtjevima određenih osoba i radije ću umrijeti nego maknuti tu časnu fotografiju! Oni koje se ograđuju od toga Hrvatskog stijega pozivam neka slobodno to napišu na mojoj Facebook stranici kao komentar i biti ću im zahvalan!“
Hrvatski grb i zastava
Današnji se hrvatski grb sastoji od štita koji je okomitim i vodoravnim rezovima podijeljen na dvadeset i pet kvadratnih polja koji su naizmjenice srebreni i crveni, te krune na kojoj se nalaze hrvatski povijesni grbovi. Dvadeset i pet kvadratnih polja nisu bili standard kroz čitavu povijest, broj je polja često varirao. Kada je zabilježen prvi puta kao grb Kraljevine, na Cetingradskoj povelji iz 1527. na pečatu Hrvatske, on se sastojao od šezdeset i četiri kvadrata. Tom poveljom i tim pečatom započinje povijest današnjeg hrvatskog grba. Bit će tijesno vezan s hrvatskim identitetom u svim državnim tvorevinama u kojima se Hrvatska nalazila od tada: Habsburška Monarhija, Austro-Ugarska, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (1928. preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju), Banovina Hrvatska, NDH, komunistička Jugoslavija i naposljetku samostalna Republika Hrvatska. U svakoj od tih državnih tvorevina na osnovu grba su dodavana obilježja države unutar koje se nalazila Hrvatska.
Povijesni pregled hrvatske zastave i grba
20. lipnja 1990. hrvatska zastava crven-bijeli-plavi sa povijesnim hrvatskim grbom sa početnim bijelim poljem svečano je uz prisutnost cijelog vrha hrvatskog vodstva i politike podignuta pred Saborom. Tek šest mjeseci kasnije usvojena je službeno današnja zastava RH. Zato o zastavi i grbu nema spora i zato je odgovor predsjednice više nego – dobar.
Potvrda tome jest povijesni kontinuitet hrvatske zastave sa hrvatskim grbom:
• Službena zastava Trojedine Kraljevine u periodu od 1868-1918. (50 godina), po kojoj je i napravljen krov na crkvi svetog Marka pored Vlade i Sabora, ima grb sa isključivo prvim bijelim poljem. Ovo je vrlo važan argument.
• Zastava Banovine Hrvatske (1939-1941.) imala je inačicu sa i većinom bez hrvatskog grba (zbog pritisaka velikosrpskog režima)
• NDH – Hrvatski grb na zastavi imao je početno bijelo polje i kao takva zastava se isticala na javnim zgradama u Zagrebu. NDH je koristila verziju sa bijelim početnim grbom, iako u Zakonskoj odredbi o državnom grbu to nije striktno odredila. Istim zakonom je određeno da se u samoj zastavi u lijevom kutu crvenog vodoravnog polja nalazi troplet sa slovom U, te se stoga samo ta inačica zastave može smatrati službenom zastavom NDH ili tzv. „ustaškom zastavom“.
• Od 1945. hrvatski grb na zastavi je zabranjen i njegova uporaba je kažnjavana teškim robijama. Na mjestu grba nalazio se zloglasni totalitaristički simbol – crvena petokraka.
• Hrvatska zastava se slobodno prvi puta zavijorila na središnjem gradskom trgu glavnog grada Zagreba 30. svibnja 1990. Imala je grb sa početnim bijelim poljem. 20. lipnja 1990. takav stijeg podignut je pred Saborom.
• 21. prosinca 1990. Zakonom o grbu, zastavi i himni određeno je crveno polje na grbu kao početno polje službene zastave Republike Hrvatske.
Među Hrvatima u dijaspori i domovini koristi se i danas povijesna inačica sa početnim bijelim poljem. Naime, zastava jest simbol povijesti jednog naroda, te ima dublju društvenu, kulturnu i narodnu dimenziju unutar jednog naroda.
To se pravo ne može i ne smije oduzeti niti jednom narodu, pa ni hrvatskom narodu.
